Arhiv tekstova

U Plavni i njenoj okolici nalazi se nekoliko starih i vrijednih građevina. One govore kako je Plavna nekada bila značajno mjesto, mnogo poznatije nego danas. 

Pokraj stare crpne postaje, koja je najstarija na Balkanu, danas još uvijek postoji stara zgrada ciglane. Nju su 1920. godine osnovala i podigla četiri Plavanjca: Franjo Otto, Stefan Shendlinger, Adam Raissvailer i Daniel Sttumpf (prema zapisima iz Matične knijige 1906.-1928.).

Donedavno je ova ciglana radila, a sada nije u funkciji. Postoje tri moguća rješenja: otpočinjanje ponovnog rada, pretvaranje u turistički objekt, ili prepuštanje zaboravu. Ovo treće je najlakše, tako je bilo i s čuvenom plavanjskom kudeljarom od koje više nema niti traga.

Jedno je ipak realnost: prošlost i sadašnjost se na ovim prostorima prepleću, jedno ne isključuje drugo, a od njih treba graditi čvrstu i jasnu cjelinu.

Plavna je selo koje se spominje već 1522. godine pod nazivom Palona, a sudeći po broju poreznika (58) moglo je biti mnogoljudno selo. U turskim dokumentima spominje se 1553. pod nazivom Palavna.

Vjerojatno je tu postojalo naselje još ranije, o čemu svjedoče razni nalazi, zemljane utvrde i prahumci u području sela.

Na jugu sela, na Petkovači, gdje je sagrađena ova čuvena ciglana, prilikom zemljanih radova pronalaženi su razni fragmenti keramike, žrvnjeva, pa i željezni i koštani predmeti. Među mnoštvom tih predmeta bilo ih je i s raznolikom ornamentikom, šarama, te fragmenata sivih, glačanih i dobro pečenih posuda s ugrebanim crtama na stranama.

Poslije poplave 1965. godine iskopavanje na ovom prostoru obavljali su Gradski muzej iz Sombora i Gradski muzej iz Novog Sada. Ustanovljeno je kako se na Petkovači nalazi zemljana utvrda, no ona je polako nestajala, jer je ciglana koristila zemlju te utvrde za proizvodnju opeke. Ostaci te utvrde mogu se vidjeti još u Morgaškoj šumi.

U projektu »Stoljeća Bača« planirano je da se ova ciglana obnovi i da se u njoj proizvodi opeka velikog formata za rekonstrukciju bačke tvrđave. U njoj bi se otvorila i keramičarska radionica. Sve su te opcije moguće, a u krajnjem slučaju ovaj bi objekt trebao biti sačuvan i uređen kao muzej.