Arhiv tekstova

Početak školske godine ponovno donosi neizvjesnost kada je riječ o udžbenicima za učenike hrvatskih odjela. Neriješeno pitanje i dalje ostaje – hoće li se postojeći udžbenici prevoditi na hrvatski ili pisati novi na hrvatskom jeziku prema planu i programu školskog obrazovanja u Republici Srbiji? Međutim, nedovoljno jasno regulirani odnosi između ministarstava dviju država, o pitanju obrazovanja pripadnika hrvatske manjine na području RS, nagovještavaju da će se i ove godine, kao i prethodnih, na školskim klupama u hrvatskim odjelima naći i hrvatski i srbijanski udžbenici.

Svoju savjetodavnu ulogu u području obrazovanja na hrvatskom jeziku Hrvatsko nacionalno vijeće je ispunilo, poslavši još u travnju Ministarstvu prosvjete Republike Srbije prijedlog udžbenika s mišljenjima nastavnika koji obavljaju nastavu u hrvatskim odjelima, glede čega bi se koncem ovoga ili početkom idućeg tjedna trebao održati sastanak predstavnika hrvatske zajednice i resornog Ministarstva u Beogradu, rekla je za program na hrvatskom jeziku Radio Subotice predsjednica Izvršnog odbora HNV-a Slavica Peić. 

»Kao i prethodnih godina, situacija s udžbenicima je vrlo slična. Uvijek se čeka do posljednjeg dana, ali ne što se tiče HNV-a, jer smo pravodobno uradili sve što je od nas traženo. Naime, mi smo još 7. travnja poslali udžbenike, kao i mišljenja nastavnika koji predaju predmete na hrvatskom nastavnom jeziku. Od tada nismo dobili nikakav odgovor, osim što smo neslužbeno doznali da je Zavod za promicanje obrazovanja i odgoja ocijenio udžbenike Republike Hrvatske vrlo kvalitetnim, ali nažalost, budući da su pisani po programima koji su usklađeni s programima školstva u EU, nisu kompatibilni sa školskim programima koji su na snazi u Republici Srbiji«, pojašnjava Slavica Peić. 

Slavica Peić mišljenja je da je znatno jednostavniji postupak prijevoda udžbenika na hrvatski jezik, uz uključivanje do 30 posto zakonom dopuštenog gradiva kod predmeta poput povijesti, zemljopisa, kulture, u kojima treba biti zastupljena »školska materija« specifična za matičnu državu. Kao ključni problem Slavica Peić navodi financiranje prijevoda i tiskanje udžbenika koje bi, na temelju međudržavnog sporazuma o obrazovanju nacionalnih manjina, trebalo snositi srbijansko Ministarstvo. 

»Mislim da je puno jednostavnije rješenje da se udžbenici prevedu, s tim što kod onih predmeta gdje postoje razlike u pogledu nacionalne pripadnosti, kao što su povijest, zemljopis, glazbeni i likovni odgoj, trebamo imati pravo da 30 posto ‘školske materije’ bude sukladno programu koji se koristi u Republici Hrvatskoj. Ništa još konkretno nije odlučeno, jer su razgovori još u tijeku. Vjerojatno ćemo i ove godine imati neko prijelazno rješenje, odnosno udžbenici iz RH koristit će se i dalje kao dopunski udžbenici. Od iduće školske godine dobit ćemo udžbenike za hrvatske odjele, samo ostaje pitanje hoće li oni biti novi ili prijevod ovih koji se koriste u Republici Srbiji. Međutim, ključni problem je financiranje, tj. tko će platiti prevođenje i tiskanje udžbenika, sukladno tomu da se ne radi o velikom broju učenika. Na temelju bilateralnog sporazuma, Republika Srbija dužna je osigurati hrvatskoj nacionalnoj manjini školovanje na materinjem jeziku, kao što to ima i srpska nacionalna manjina u Republici Hrvatskoj«, naglasila je Slavica Peić. 

Dodatni problem u postojećim hrvatskim odjelima je i nedostatak kvalificiranih kadrova, odnosno nemogućnost njihova upošljavanja, što je konkretno slučaj u subotičkoj Gimnaziji, gdje, kaže Peićeva, nastavu održavaju isti profesori koji predaju i u srpskim odjelima. 

»Ne postoji sklopljen sporazum između Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH i Ministarstva prosvjete RS o tzv. ‘besplatnom ustupanju’ nastavnika za rad u školama u Republici Srbiji. Kada bi se to reguliralo, nastavnici koji dolaze iz Republike Hrvatske predavati u hrvatskim odjelima ovdje, mogli bi zasnovati stalni radni odnos. Primjerice, Gimnazija ima svoje profesore kojima nije ispunjena norma potrebnih nastavnih sati, zbog čega se ne može uposliti nitko ‘sa strane’. To je u suprotnosti s međunarodnim sporazumom, koji je po snazi čak i iznad Ustava, što je ono na čemu mi moramo inzistirati«, smatra predsjednica IO HNV-a Slavica Peić. 

Kao svijetlu točku u brojnim nejasnoćama oko točnog definiranja i provedbe kvalitetnog održavanja nastave u hrvatskim odjelima, predsjednica IO HNV-a Slavica Peić istaknula je prednosti rada za učenike koji pohađaju nastavu u manjim odjelima, poput hrvatskih, kao i njihovo zadovoljstvo nedavno završenim ljetovanjem u matičnoj im državi, koje je, unatoč nastaloj recesiji, Hrvatsko nacionalno vijeće uspjelo i ove godine organizirati i financijski poduprijeti.