Arhiv tekstova

Toplinski udar jedna je od najtežih komplikacija termičkog stresa. Do ovog stanja dolazi u uvjetima povišene vanjske temperature i visokog postotka relativne vlažnosti zraka, kao i kod pregrijanosti i dugotrajnog mišićnog rada. Zbog intenzivnog izlaganja organizma toploti dolazi do otkazivanja termoregulacijskih mehanizama, i u takvim slučajevima tjelesna temperatura može naglo porasti i u razmaku od 10 do 15 minuta dostići i preko 41° C. Ovo dovodi do kolapsa kardiovaskularnog sustava, otkazivanja mišića i organa, poremećaja svijesti, kome i u najtežem slučaju – smrti. Obično se javlja ljeti, zbog naglog porasta temperature, ali za razliku od sunčanice ne mora nastati kao posljedica izravnog izlaganja suncu. Neki lijekovi imaju u sebi supstancije koje utječu na termoregulaciju, pa osobu koja ih uzima čine sklonijom da doživi toplinski udar. To su na primjer: gastrointestinalni lijekovi, neki antidepresivi i antipsihotici, antihistaminici, te lijekovi za liječenje Parkisonove bolesti.

Postoje dva osnovna tipa toplinskog udara. Jedan se češće javlja kod mlađih osoba koje se dulje vrijeme izlažu tjelesnim aktivnostima pri visokim temperaturama zraka. Ovo predstavlja i jedan od najčešćih uzroka smrti mladih sportaša. Drugi tip je tzv. klasični toplinski udar koji se javlja kod starijih osoba (pogotovo kroničnih bolesnika) i djece, kod kojih je sustav za regulaciju tjelesne temperature oslabljen. 

SIMPTOMI: Na pojavu blažeg toplinskog udara ukazuju slabost i mučnina, vrtoglavica i povraćanje, bljedilo kože, znojenje, proljev, glavobolja, ali s najčešće normalnom tjelesnom temperaturom. U težim stadijima bolesti pojavljuje se vruća i suha, blijeda ili modra koža, nepravilan puls, glavobolja, grčevi u mišićima, proširene zjenice, ubrzano disanje, mentalna konfuzija (nepovezan govor, dezorijentiranost, agresivno ponašanje, halucinacije), tromost, tjelesna temperatura iznad 40° C, te na kraju dolazi do gubitka svijesti.

PRVA POMOĆ: Liječenje se sastoji u što bržem snižavanju tjelesne temperasture (uklanjanje suvišne odjeće, stavljanje oboljelog u hlad ili rashlađene prostorije, kvašenje kože, izlaganje tijela zračnoj struji, unos tečnosti itd. Ako je u pitanju toplinski udar, važno je unošenje veće količine minerala odnosno konzumiranje mineralnih voda ili obične vode s dodatkom kuhinjske soli. Svakako je potrebno i hitno pružanje liječničke pomoći, jer ovo stanje može uzrokovati trajni invaliditet ili smrt. 

PREVENCIJA: Toplinski se udar može preduprijediti unošenjem dovoljne količine vode i hlađenjem tjela, umivanjem lica, kvašenjem glave, ruku, vrata. Najvažnije je da se pije puno vode te je potrebno flašu vode nositi svuda sa sobom. Odjeća treba biti od prirodnog materijala, pamuka i svijetlih boja.

DJECA: Kako biste izbjegli opasnost od toplinskog udara, oblačite bebu lagano kada je toplo i postarajte se da više vremena provodi u hladu kada izađete van. U ljetnim danima potrudite se bebi davati više tečnosti nego obično.

Znatno češće, ali i opasnije situacije u kojima može doći do toplinskog udara djece su one kada novorođenče unosite u automobil koji je bio parkiran na suncu. Nikada se ne smije zaboraviti na činjenicu da dijete mlađe od godinu dana ne reagira na tako visoku vanjsku temperaturu kao starije dijete ili odrasla osoba i lako može uslijedjeti toplinski udar. Stoga ako je automobil pregrijan, treba otvoriti vrata i prozore, te ga dobro prozračiti i uključiti ventilaciju uz spuštena prozorska stakla, sve dok temperatura u unutrašnjosti vozila ne postane podnošljiva. Tek tada možete dijete unijeti u automobil, gdje svakako treba imati svoju sjedalicu, primjerenu dobi.