Arhiv tekstova

Nedvojbeno arheološka je senzacija komad vrča s glagoljičnim pismom pronađenim u Zalavár-Várszigetu (u prijevodu: na otoku s utvrdom). Ovo arheološko iskopavanje dobro je dokumentirano te je po prvi put pronađen arheološki nalazak na kojemu se nalaze znakovi ABCD-e glagoljice – izjavio je Zalai Hírlap-u glavni znanstveni suradnik Instituta za arheologiju Mađarske akademije znanosti Béla Szőke. Na unikatnom nalazu jedna je okretna ruka ucrtala dva vidljiva znaka. Znak se može pročitati kao »iže« i »on« (mogla bi biti nečija »iža«, tj. kuća, odnosno božji hram), a pokraj toga se nalazi jedan križ, koji je, kako misli arheolog Szőke, služio za odvajanje riječi. No, mi bismo ipak uz to dodali da je riječ o Isusovoj (»on«) »iži« (kući), što potvrđuje i sam križ. 

 

Svjedočanstvo o

boravku Ćirila i Metoda

 

Ovaj nalazak je arheološko svjedočanstvo da su Ćiril i Metod boravili u Mosapurcu (Gradu u močvari) između 865.-866. godine. Ova područja bila su nastanjena Slavenima a, dva apostola su već tada prevodili Bibliju. No, u bizantskoj abecedi nije bilo dosta slova za slavenske glasove, stoga su oni pronalazili nova slova koja su bila prilagođena svojstvenostima slavenskih jezika, a to je bila glagoljica. Dovoljno je da podsjetimo da su se glagoljicom služili hrvatski svećenici zvani »glagoljaši« (»glagoljati« – znači, govoriti).      

Na temelju pronađenih dosadašnjih arheoloških nalaza Zalavár-Vársziget se smatra prije dolaska Mađara u Karpatski bazen bogatim naseljem. U slojevima ovog razdoblja, odnosno oko ostataka zidina, nađeni su u velikom broju komadići posuda i životinjskih kostiju. Poslije zauzeća domovine (»honfoglalás«) 896. od strane Mađara, žitelji koji su se naselili u tom mjestu već su mnogo manje pravili smeće, siromašnije i štedljivije su živjeli.   

 

Pronalazak crkve

 

Zalavár, po tadašnjem nazivu Mosapurc (Mosa /blato + njem. burg / slavenizirano purc), pripadao je imperiju Karla Velikog, a od 830-tih godina njegov je vlasnik bio Priwina i sin mu Chezil. Središte svoga dobra utemeljili su u Zalavár-Várszigetu. Za vrijeme iskopavanja pronađene su crkve, groblja, zgrade za stanovanje, gospodarske zgrade i zgrade za obranu. U južnom dijela otoka – danas šumom pokrivenom području – stajao je nekadašnji dvor Priwine. U utrvdi opkoljenom zemljišnim rovom stajala je privatna crkva podignuta u čast Majke Božje 850. godine. Slavensko (vjerojatno hrvatsko) stanovništvo poganske vjere ovdje  je pokršteno u crkvi sv. Ivana Krstitelja, koja je podignuta 840. godine, te su je arheolozi pronašli prošle godine.                                                                                                                  

Arheološko otkriće crkve koja je služila za krštenje počelo je već 1980-tih godina pod vodstvom Ágnes Cs. Sós. Naime, u doba dinastije Karoling ovo je bila najveća sakralna zgrada  850-tih godina, tj. najpoznatija crkva u istočno-srednjoj Europi. Baziliku s tri broda i s hodnicima za kripte dao je izgraditi kardinal u Salzburgu 855. te je tesare, slikare, kamenoresce slao u Mosapurc, kako bi u hodačasnoj crkvi na dostojanstven način bile očuvane mošti mučenika Adorjana. Naime, kardinal iz Salzburga je između 860. i 870. često boravio u Mosapurcu. Njegova od drveta sagrađena rezidencija, južno od crkve hodočasnika, pronađena je ljeti 2007. godine. Pokraj palače nalaze se manje zgrade za osoblje dvora, a u dvorištu tih zgrada okruženih zidom palanke nađen je i zdenac popločan kamenim pločama. Mađari će 900-901. zauzeti Zadunavlje, a zgrade u Mosapurcu imat će istu svrhu kao i ranije.