Arhiv tekstova

Ove je godine navršena 90. obljetnica rođenja, a 12. srpnja i 21. obljetnica smrti najpoznatijeg slikara - naivca u ovom kraju, Josipa Benaka iz Bođana. O takvim znamenitim ljudima i kulturnim djelatnicima u našim bi udrugama trebalo više govoriti, a njihova djela ne smiju ostati zaboravljena.

Josip Benak je stvorio osobeni stil slikanja, koji svojim oblicima podsjeća na naivnu umjetnost. Njegove slike odišu radošću života, žutim klasjem i plodnim njivama, a nastojao je sve svoje teme realno izraziti. Njegova je preokupacija bila povijest naroda iz kojeg potječe, što je pokušao prikazati i na svojoj posljednjoj slici »Doseljenje puka s franjevcima u ove krajeve«, koju nije uspio završiti.

Slike Josipa Benaka prate njegov život. U mlađim danima slika motive zelenih njiva, sijača na njivi, igru djece, mladenačke razdraganosti i ljubavi, a u slikama nastalim u njegovim kasnijim godinama prikazuje zrelost svojih godina, žeteoce na njivama, odnošenje zrelih plodova kući, užinu prigodom žetve itd. Veliki je broj slika podijelio, mnoge je radio po narudžbi, posebice slike svetaca. Mnoge njegove slike predstavljaju unutrašnjost šokačkih soba i život koji se u njima odvijao. Od njegovih svetačkih inspiracija poznata je slika »Uzašašće Ilije proroka«, a često je radio i po pamćenju starijih. Benakove su slike izlagane u Zagrebu, Somboru, Kuli, Odžacima, Bačkoj Palanci, Baču, Subotici.

Josip Benak se bavio i arheologijom. Na lokalitetima u blizini Bođana nalazio je grnčarije i ostatke grobova, a imao je i bogatu numizmatičku zbirku novca iz rimskog doba.

Njegovo je značajno područje rada bila suradnja s dr. Josipom Andrićem. Izradio je scenografiju za njegovu operetu »Na vrbi svirala«, koja je u pojedinim dijelovima korištena još mnogo godina u raznim kazališnim predstavama u Plavni.

Lik i djelo Josipa Benaka, koji je zadužio Bođane i naš narod, ne smije se zaboraviti. Treba ga brižljivo njegovati i predstavljati na pravi način javnosti, a pripadnicima našeg naroda trebao bi biti dikom i uzorom.