Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Zdravo rješenje za Sremske novine

Privatizacija društvenih poduzeća u Srijemskom okrugu bliži se kraju. Po podacima Srijemske gospodarske komore na aukcije ili prodaju iz stečaja čeka još 26 poduzeća. Prema ovom izvoru neprodana društvena poduzeća su: staropazovački »MBC 2001«, inđijska »Krivaja«, mitrovački »Unipromet«, vrdnički Zavod »Termal«, šidsko »Ratarstvo Tovarnik«, rumska »Neva«, rumski »Unipromet«, rumsko »Zrno Srem kop«, golubinački IGM »Udarnik«, iriški »Frigo Srem«, pećinački »Silos«, »Agro frut Karlovčić« u Karlovčiću, »Iriška trgovina« u Irigu, staropazovačko »Novo doba«, »Subotište« PDP u Subotištu i Brodogradilište »Sava« u Mačvanskoj Mitrovici. 
Na ovom popisu su i četiri srijemska vodogospodarska poduzeća za koja još nije izvjesno hoće li na prodaju ili će biti izuzeta iz privatizacije i pripojena Javnom poduzeću »Vode Vojvodine«. Za ovo pripajanje svojevremeno je pokrenuta inicijativa i izrađen elaborat, a razlog za pripajanje je što su djelatnosti ovih vodogospodarskih poduzeća od općeg društvenog interesa u zaštiti od štetnog djelovanja voda. Predloženo su podržala i mjerodavna pokrajinska tijela, a za pripajanje vojvođanskom javnom poduzeću bili su i članovi strukovnog sindikata uposlenika. Ukoliko sve bude teklo u istom smjeru, vodogospodarska poduzeća u Vojvodini bit će pri JP »Vode Vojvodine«. 
Privatizacija slijedi i srijemskim poduzećima u stečaju, čiju prodaju provodi Centar za stečajeve Agencije za privatizaciju. Na ovom popisu su srijemskomitrovačko JP »Matroz« i Tvornica obuće »Diana«, rumski »Korzo«, inđijska »Trgovina Srem«, »Krušedol« u Krušedolskom Prnjavoru i šidski »Ukras«.U drugim zemljama privatizacija je iskorištena za restrukturiranje poduzeća, čime su stvorene osnove za održiv rast industrijske proizvodnje. Sa stopama industrijske proizvodnje u posljednje tri godine trebat će nam dosta vremena da dostignemo razinu industrijske proizvodnje iz 1990. godine, a gdje će tada biti ostale zemlje – nije teško pretpostaviti.
 
Povijest Sremskih novina
 
Sremske novine, sa sjedištem u Srijemskoj Mitrovici, osnovane su krajem prosinca 1960. godine, a već 1. siječnja 1961. izašao je prvi broj. Ovaj tjednik je jedino regionalno glasilo u Srijemu, koje već više od četiri i poldesetljeća svake srijede »prepisuje život« u općinama Srijemska Mitrovica, Ruma, Šid, Inđija, Stara Pazova, Irig, Pećinci i Beočin. Sremske novine su list koji je okrenut stvaralaštvu i dostignućima, teškoćama i uspjesima svih žitelja na prostoru između Dunava, Save i Bosuta.
Sremske novine su prodane na aukciji u Novom Sadu prosinca 2004. godine za 6,4 milijuna dinara što je bilo pet puta više od početne cijene koja je iznosila nešto preko milijun dinara. Nadmetala su se tri kandidata: dva konzorcija fizičkih osoba i njemački WAZ. Najveću sumu izlicitirao je konzorcij fizičkih osoba koji je i postao vlasnikom 70 posto kapitala ove najstarije medijske kuće u Srijemu.
 
Osuvremenjavanje lista
 
Nešto više od pet godina prošlo je od privatizacije Sremskih novina. Ovo je, inače, prvi medij u Vojvodini, a među prvima u Republici Srbiji koji je okončao proces privatizacije. Na primjeru Sremskih novina ne važi ona naroda da se »prvi mačići u vodu bacaju«, jer danas, kada govorimo o privatizaciji s vremenskog odmaka od dvije godine, može se reći kako su Srijemci brigu prebrinuli. Do prosinca 2004. godine Sremske novine su funkcionirale kao društveno poduzeće, za razliku od mnogih srpskih regionalnih i općinskih medija koje funkcioniraju kao javna poduzeća, pa su tu ipak bile u izvjesnoj prednosti, jer su same sebi bile osnivač i navikle da na tržištu zarađuju kako bi opstale. U tom smislu privatizacija nije bila ni bauk niti velika promjena.
Ubrzo nakon prodaje list je moderniziran, redizajniran i izlazi na povećanom broju strana. Počela je gradnja nove kuće na starim temeljima, određeno je da Sremske budu suvremeni list, europske orijentacije, koji »pokriva« cijelu regiju Srijema. U tom smislu Srijem nije shvaćen kao puki zbir sedam općina nego kao komparativna prednost u zajedništvu, ali uz poštovanje razlika i specifičnosti multikulturalne, višenacionalne Vojvodine. Koncepcija je definirala poticanje istinskih vrijednosti u svim područjima, toleranciju, ali i mogućnost da se na stranicama »novih« Sremskih novina pročita i drugačije mišljenje.
 
 
U sljedećem broju:
 Srijemskomitrovačka kina
  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika