Arhiv tekstova

Diljem Hrvatske u srijedu je proslavljen Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, jedan od najvažnijih hrvatskih državnih blagdana kojim se obilježava pobjeda Hrvatske u Domovinskom ratu. Sjećanje je to na 5. kolovoza 1995. godine, kada su postrojbe Hrvatske vojske drugog dana vojno-redarstvene operacije »Oluja« oslobodile Knin, sjedište paradržavne tvorevine uspostavljene na četvrtini okupiranog hrvatskog teritorija. Od 2008. godine 5. kolovoza slavi se i kao Dan hrvatskih branitelja. 

Hrvatska je ove godine Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i 14. godišnjicu Oluje prvi put slavila kao punopravna članica NATO-a, u kojem hrvatski vojnici danas ravnopravno s vojnicima ostalih zemalja Saveza sudjeluju u mirovnim misijama diljem svijeta. 

Središnjoj svečanosti održanoj u Kninu nazočio je kompletan državni vrh. Tom je prigodom predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić rekao:

»I danas i ovdje još jednom osuđujem sve zločine počinjene za vrijeme Domovinskog rata bez obzira na to tko ih je počinio i tko su bile žrtve. Zločine počinjene pod krinkom hrvatstva moramo osuditi i osuđujemo još energičnije. Oni bacaju sjenu na pravednu i plemenitu borbu hrvatskih branitelja i na njihovu žrtvu. To mora biti jasno svakome u Hrvatskoj i svakome u svijetu.«

U povodu praznika, predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić i predsjednica Vlade Jadranka Kosor dan ranije građanima su uputili čestitke. »Na taj dan sjećamo se i ove godine odlučujuće pobjede koja je omogućila da Republika Hrvatska uspostavi svoju suverenu vlast na najvećem dijelu do tada okupiranog teritorija. Posebnu zahvalnost dugujemo svim sudionicima ne samo akcije Oluja, nego i cijelog Domovinskog rata. Sada, iskazujući zahvalnost svima zaslužnima za tu veliku i povijesnu pobjedu u Domovinskom ratu, želimo graditi Hrvatsku kao zemlju mira, ravnopravnosti građana i željenog napretka. Nastavljamo se boriti za Hrvatsku koja s pravom i razlogom traži svoje mjesto u europskoj obitelji demokratskih država i naroda«, stoji u čestitki predsjednika Mesića. 

Luka Bebić je istaknuo kako se na taj dan, »ispunjeni ponosom i radošću, prisjećamo veličanstvenog trenutka kada je Hrvatska vojska u oslobođenom Kninu izvjesila hrvatsku trobojnicu i time označila definitivni kraj okupacije dijelova hrvatskog teritorija. Kao legitimna, odlučujuća vojno-redarstvena akcija, Oluja je donijela konačnu pobjedu nad politikom rata, razaranja, osvajanja, zla i nasilja, koja nije bila utemeljena ni na kakvom pravu, a kršila je sve civilizacijske i međunarodne norme«, naglašava se u Bebićevoj čestitki. 

U čestitki premijerke Jadranke Kosor se naglašava: »Obilježavajući Dan pobjede, domovinske zahvalnosti i hrvatskih branitelja prisjećamo se hrvatskih branitelja koji su, braneći domovinu i vrijednosti slobodnog svijeta, svoje živote utkali u korijene samostalne i suverene Republike Hrvatske. Uspješno završenom operacijom Oluja okrenuli smo novu stranicu. Snažno koračajući putem demokracije, tolerancije i vladavine prava, Hrvatska je postala članica NATO-a i uvažavani čimbenik međunarodne politike. Suočeni s izazovima današnjice, imamo snage i znanja nadograditi već postavljene temelje i unaprijediti okvir za zajednički, bolji i kvalitetniji život na putu prema konačnom cilju - punopravnom članstvu u Europskoj Uniji.« 

S druge strane, isti se taj dan u Srbiji posvećuje sjećanju na stradale i nestale u akciji »Oluja«. U Beogradu je u crkvi svetog Marka održan parastos i komemoracija poginulima u hrvatskoj akciji. Parastosu je, uz predsjednika Republike Srbije Borisa Tadića, nazočilo nekoliko tisuća ljudi. Parastos je služio episkop banatski Nikanor, koji je za vrijeme rata u Hrvatskoj bio episkop Gornjokarlovački. 

»Vratite nam krajinu«, »Oluja još traje«, »Krajišnici su žrtve genocida« - parole su koje su se vijorile na komemoracijskom skupu održanom nakon parastosa na kojem su predstavnici Srba iz Krajine zatražili da se riješi pitanje nestalih Srba i da se kazne odgovorni za zločine u akciji »Oluja«.

Na komemoraciji je ukazano i na to da još nije riješen problem stanarskih prava, a oni koji su ostali bez svojih domova u Hrvatskoj, u znak prosvjeda, ostavili su svoje ključeve ispred crkve. 

Predsjednik Srbije Boris Tadić izjavio je kako su povratak izbjeglih, problemi vezani uz povrat imovine Srba u Hrvatskoj, kao i proces ekshumacije i identifikacije žrtava, pitanja koja se moraju rješavati u okviru poboljšanja sveukupnih odnosa Srbije i Hrvatske. 

Tadić je, u povodu 14. obljetnice od akcije »Oluja«, razgovarao s izaslanstvom Udruženja obitelji nestalih i poginulih u Hrvatskoj. 

Članovi Udruženja ratnih vojnih invalida i obitelji nestalih iz Srpske Krajine su povodom obilježavanja početka vojne akcije Oluja, održali prosvjed pred Veleposlanstvom Republike Hrvatske u Beogradu, nakon što su poslije komemoracijskog skupa ispred crkve Svetog Marka prošetali gradom.

Akcija koja je kasnije dobila naziv Oluja počela je u petak 4. kolovoza 1995. u pet sati ujutro. Hrvatske snage probile su srpske položaje na više pravaca, a zrakoplovstvo je napalo nekoliko zapovjednih mjesta i centara za vezu. Idućeg dana oko 10 sati Hrvatska vojska ušla je u Knin, a na tvrđavi se zavijorila hrvatska zastava. Istog dana oslobođeni su Gračac i Benkovac, a u nedjelju 6. kolovoza, Plaški, Korenica i Slunj. Operacija Oluja završila je u ponedjeljak 7. kolovoza, kada su se na Baniji Hrvatskoj vojsci predale opkoljene srpske postrojbe i potpisale kapitulaciju. 

U Oluji je među hrvatskim snagama bilo 174 poginula i 1430 ranjenih. Na srpskoj strani gubici su bili veći, a prema podacima Dokumentaciono-informacionog centra »Veritas«, u Oluji je ubijeno blizu 2000 ljudi, uglavnom civila, a 1109 osoba vodi se kao nestalo. 

Velik broj srpskih civila po zapovjedi pobunjeničkih vlasti u konvojima je napustio područje Hrvatske odmah na početku Oluje.