Arhiv tekstova

Od petka, 6. do nedjelje, 8. ožujka u Osijeku je održan 22. Proljetni i 16. Obrtnički sajam na Pampasu, na kojemu je sudjelovalo više od 200 izlagača iz čitave Hrvatske i susjednih zemalja, Austrije, Bosne i Hercegovine, Mađarske, Slovenije i Srbije. Goste, izlagače i posjetitelje pozdravila je direktorica Osječkog sajma doo, Nada Maglaić te istaknula da se na ovakav način gradi najznačajnija sajamska priredba u regiji i nastavlja tradicija zvana Osijek – sajamski grad.

Pozdravima se pridružio i gradonačelnik Ivan Vrkić. Sajam je otvorio pomoćnik ministra poljoprivrede Republike Hrvatske, Zoran Vasić. 

Subotica je nezaobilazni sudionik sajamskih priredbi u Osijeku pa je Slobodan Vojinović, predsjednik Regionalne komore Subotice izjavio je da su dolazili u Osijek i kada se to nije smjelo. Na prijateljstvu dvaju gradova zasnovana je plodna suradnja dvije komore i traje od 90-tih, a svake godine bilježi stalni uspon, a i jedni i drugi su se obvezali dolaziti na sajmove u reciprocitetu. Prije godinu ili dvije, Hrvatska je bila zemlja – partner sajma u Subotici. Vojinović je naglasio kako je značajno poraslo zanimanje u te posljednje dvije godine od kako je Hrvatska u EU pa je u prošloj godini promet premašio 900 milijuna dolara. »Koliko god je Srbiji Hrvatska zanimljiva kao spona prema tržištu EU, toliko je i Srbija Hrvatskoj zbog mogućnosti plasmana na veliko tržište Ruske federacije. I jednima i drugima najzanimljiviji je agrar, jer regija jest takva kakva jest i istina je da je 1/3 planeta gladna, ali je istovremeno na 2/3 planeta hiperprodukcija roba prehrambene industrije i tu je šansa za nas i našu organsku hranu. Zato je daljnja finalizacija proizvoda primarni interes, jer nikomu nije zanimljivo izvoziti sirovinu ili poluproizvode. Na ovogodišnji sajam Komora je dovela desetak tvrtki, a u suradnji s Gradom tu je i Poslovni inkubator sa svojih par tvrtki, sve u svemu reprezentativno predstavljanje posjetiteljima Osječkog sajma«, rekao je Vojinović. 

Dr. Branimir Šimić s Poljoprivrednog instituta u Osijeku rekao je da Institut ima odgovore i na upite proizvođača s druge strane Dunava, jer su godinama već prisutni sa sortimentom diljem Vojvodine i diljem Srbije. »Klimatološki uvjeti su vrlo slični, a i razina agrotehnike pa hibride s Instituta već godinama traže i tamo, jer pokazuju visoke gospodarske vrijednosti u redovitom roku sjetve, a posebice se traže hibridi za postrnu sjetvu, primjerice OS SK 398 ili 403, gdje su urodi silaže u prošloj godini bili i viši od 50 tona«, kaže dr. Šimić.