Arhiv tekstova

Sombor nikada nije ispoštovao zakonske rokove koji kažu da se godišnji Program korištenja i uređenja državnog poljoprivrednog zemljišta mora usvojiti do kraja ožujka, a licitacije za narednu proizvodnu godinu obaviti do kraja lipnja. Uvijek se kasnilo i uvijek su problem bila državna poduzeća Graničar iz Gakova i Aleksa Šantić iz Aleksa Šantića, odnosno državna zemlja koju koriste. Jeste se kasnilo, ali nikada kao ove godine. Prema najavama oglas za  licitaciju se može očekivati tek za dva tjedna, što znači da će oni koji zakupe te njive imati velike muke da zemlju obrade i na njoj ostvare prihod veći od plaćenog zakupa. 

 

KASNI SE ZBOG DRŽAVNIH PODUZEĆA

 

Da će licitacije biti raspisane za oko dva tjedna potvrđuje u razgovoru za Hrvatsku riječ Zoran Miler, vijećnik Gradskog vijeća zadužen za poljoprivredu. »Program smo usvojili početkom studenoga prošle godine i tada su se stekli uvjeti da krenemo u njegovu realizaciju. Ali Sombor je specifičan, jer ima dva državna poduzeća u restrukturiranju koja koriste državnu zemlju. Ta dva poduzeća praktički su u proizvodnoj 2013./2014.  godini bila u statusu uzurpatora državne zemlje. U pokušaju rješavanja statusa tog državnog poljoprivrednoig zemljišta nastali su problemi, kao što su pros-vjedi radnika Graničara ispred Županije i ispred Vlade Srbije, koji su tražili i 1.000 hektara namijenjenih stočarima. Sve to odložilo je provođenje usvojenog Programa«, kaže Miler i dodaje da ta dva poduzeća nisu spremna na bilo kakvu suradnju s lokalnom samoupravom i da se u ova dva poduzeća »lome« interesi različitih grupa. 

Pitanje je koliko će onda konačno zemlje biti na licitaciji, a koliko će ponovno na korištenje bez licitacije dobiti Graničar i Šantić. »Koliko znam gradonačelnik Saša Todorović neće odstupiti od Zaključka Skupštine grada koja je prihvatila Zaključak Vlade Srbije da u ovoj proizvodnoj godini Šantiću ostane 2.800 hektara, a Graničaru 3.500 hektara«, kaže naš sugovornik iz Gradske uprave. Stočari će po pravu prečeg zakupa dobiti oko 1.900 hektara, pa će za licitaciju ostati 3.900 hektara. Za tu zemlju moći će da se nadmeću poljoprivrednici, ukoliko, s obzirom na to da prolaze svi agrotehnički rokovi budu zainteresirani za državne njive. »Da se bavim poljoprivredom pitanje je bi li  uzeo u zakup državne njive. Ako ratari daju 300 eura za zakup hektara državne zemlje pitanje je s kojom proizvodnjom mogu da pokriju osnovne troškove. Prolaze agrotehnički rokovi, cijena poljoprivrednih proizvoda je niska, nema subvencija za državne oranice, pa je onda pitanje ima li tu pozitivne računice«, kaže Miler. I k tomu zemlja se u zakup, zbog restitucije, izdaje samo na godinu dana te se ništa dugoročno s njom ne može planirati. 

                

MILIJUNSKI PRIHODI 

 

Nije Sombor samo specifičan po specifičnom statusu svoja dva poljoprivredna poduzeća koja su, poslije neuspjelih privatizacija, u životu održana samo zahvaljujući tome što su na korištenje i dalje dobivala državnu zemlju, već i po tome što spada u općine s najviše državnih njiva. A statistika kaže da se grad  Sombor prostire na 112.000 hektara površine, od čega je poljoprivrednog zemljišta 107.000 hektara. »Od toga obradivo je 93.000 hektara, a u državnoj svojini je 42.000 hektara. U zakup se izdaje 25.000 hektara. Trenutačno imamo 650 ugovora o zakupu državnih njiva. Godišnji prihod od zakupa državne zemlje u proračunu grada je 100 milijuna dinara. Napominjem da je to samo 40 postotaka, jer po Zakonu toliko od zakupa državne zemlje ostaje lokalnim samoupravama, a ostatak pripada Republici i Pokrajini. To su namjenska sredstva koja se ulažu u poljoprivredu«, kaže zamjenik gradonačelnika Sombora Vladislav Živanović. Sredstva se ulažu u odvodnjavanje, uređenje atarskih putova, kontrolu plodnosti zemljišta, protugradnu zaštitu...

Nije napravljena računica, ali bilo bi dobro i čuti koliko je to proračun grada od 2007. godine izgubio prihoda od državnih njiva koje koriste Graničar i Šantić. Druga strana priče je više od 500 radnih mjesta u tim poduzećima koje je sačuvala baš ta državna zemlja. Taj začarani krug trebala bi prekinuti privatizacija.