Arhiv tekstova

13. ožujka 1924.

 

U Bačkoj Topoli, gdje je posljednjih godina živio, radio i stvarao, umro je slikar Stipan Kopilović. U naslijeđe nam je ostavio nevelik, ali značajan opus, čije osnovne značajke svjedoče o izrazitom kolorističkom daru impresionističke provenijencije. Rođen je 24. ožujka 1887. 

 

13. ožujka 1735.

 

U trogodišnjoj akciji prikupljanja priloga za preuređenje crkve i gradnju samostana, franjevci su u Subotičkom vojnom šancu sakupili 3.804 forinata i 50 seksera. Kapetan Jakov Sučić priložio je 241 forintu i 10 s. Po 105 ft darovali su Stipan Vojnić i Josip Guganović, Ilija Bukvić 100, Ivan Vuković 94,5, Šime Antunović 71,5 itd.

 

14. ožujka 1864.

 

U nazočnosti velikog broja građana kod tzv. Segedinske kapije, počeli su opsežni zemljani radovi na izgradnji budućeg kolodvora i pruge, koji će se potom u kasnijem razdoblju produžiti prema Osijeku i Zagrebu, sve do Rijeke. 

 

14. ožujka 1959.

 

Rođena je Viktorija Aladžić r. Vujković-Lamić., spisateljica, doktorirala je arhitekturu na Sveučilištu u Beogradu, zauzeta je javna djelatnica, poglavito na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Objavila je niz zapaženih studija, monografija iz oblasti arhitekture te tri knjige lirski nadahnutih kratkih priča.

 

14. ožujka 1894.

 

Rođen je Josip Andrić, književnik, publicist, glazbenik, etnomuzikolog i skladatelj, autor prve bunjevačke opere Dužijanca, koja je svoju praizvedbu doživjela na sceni subotičkog Narodnog kazališta 1953. Preminuo je 7. prosinca 1967.

 

15. ožujka 1848.

 

U Pešti je izbila mađarska građanska revolucija. Usvojen je proglas od 12 točaka o reformi društva u Ugarskoj, pored ostalog, odcjepljenje Mađarske od Beča, oslobođenje kmetova te uvođenje javnog oporezivanja… Revolucija je također utjecala na društvena, politička, gospodarska i ostala kretanja i u Subotici, uz stanovita pozitivna nastojanja donijevši joj i brojne nedaće, stradanja pa i danak u krvi.

 

15. ožujka 1973.

 

U Zagrebu je preminuo književnik Matija Poljaković, plodni dramski pisac. Stručna kritika ga je ocijenila kao nastavljača najbolje tradicije hrvatskog pučkog kazališta, ali i stvaraoca suvremenog dramskog senzibiliteta. Poljakovićeva spisateljska zanimanja izlaze iz okvira užeg, rodnog, podneblja, posebice u scenskim djelima pisanim u formi komedije, satire, i groteske, u kojima govori o općeljudskim problemima, u maniri pronicava promatrača društvenih procesa te likova i karaktera u građanskoj razini. Rođen je 23. studenoga 1909. u Subotici.  

 

16. ožujka 1912.

 

U Bajmaku je rođena glasovita kiparica Ana Bešlić. Nakon studija u Beogradu, Zagrebu, Grazu i Beču, postdiplomski studij okončala je u majstorskoj radionici Tome Rosandića. S prvim poratnim umjetničkim naraštajem kipara, otvorila je nove putove i prostore suvremenim, modernim shvaćanjima umjetnosti te je ostvarila značajan utjecaj na razvoj kiparstva u zemlji. Preminula je u Beogradu 28. siječnja 2008.

 

16. ožujka 1958.

 

Umro je Ljudevit Lajčo Budanović, rezidencijalni biskup Subotičke biskupije, sakupljač bunjevačkih narodnih pjesama, spisatelj, kulturni djelatnik, uzoriti organizator crkvene uprave, graditelj novih crkava, presudno pridonoseći zamahu i razvoju crkvenog života u ovom podneblju. Rođen je 27. ožujka 1873. 

 

17. ožujka 1847.

 

U Šandoru je rođen skladatelj, pijanist, publicist i liječnik dr. Jovan Paču. Poslije gimnazije studira medicinu u Pragu, a glazbu kod češkog skladatelja Bedrich Smetane. Osim u Austro-Ugarskoj priređuje koncerte u Srbiji, Rusiji… Skladao je za glasovir, zbor i kazališnu scenu. Objavio je više radova o glazbi. Umro je u Zagrebu 30. listopada 1902.

 

17. ožujka 1940.

 

Beogradska Politika objavila je da se među rijetkim knjigama u subotičkoj Gradskoj knjižnici nalazi i jedini primjerak u svijetu djela Prosodiae Jochana Herbergensisa, tiskano 1525. Knjigu je Martinu Lutheru darivao njegov glavni suradnik dr. Filip Melanton. Ovo djelo neprocjenjive vrijednosti, s Lutherovom zabilješkom iz 1544. navodno je nestalo u požaru II. svjetskog rata. 

18. ožujka 1923.

 

Na parlamentarnim izborima za Skupštinu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca izabrani su: mons. Blaško Rajić i dr. Franjo Sudarević (Bunjevačko-šokačka stranka); nadalje dr. Jovan Radonić i Marko Jurić (Narodna stranka), te dr. Milan Sekulić (Socijaldemokratska partija).

 

18. ožujka 1991.

 

Puštanjem u rad glavne mjerno-regulacijske postaje na terenu, kao i one u samoj Toplani, proradio je subotički plinovod.

 

19. ožujka 1870.

 

Pokrenute su Bunjevačke i Šokačke Novine. Nakladnik i odgovorni urednik bio je biskup Ivan Antunović. Zadnji broj tiskan je 12. prosinca 1872. od trećeg broja novine dobivaju podlistak Bunjevačku i Šokačku Vilu, koja od 2. siječnja 1873. postaje samostalno glasilo. Isprve je urednik, također, Ivan Antunović, a potom Blaž Modrošić, od 1875. do gašenja 18. rujna 1876. 

 

19. ožujka 1948.

 

Poslije višednevne rasprave Okružni narodni sud u Subotici izrekao je oštre kazne, višegodišnje robije, grupi na čelu sa svećenikom Ivanom Kujundžićem, zbog navodne protunarodne, neprijateljske i proustaške djelatnosti. Istodobno je započeto suđenje grupi nastavnice Marije Mare Čović, koja je također prema sličnom »receptu« optužena i osuđena na višegodišnju robiju.