Arhiv tekstova

Projekt Minority Integration Network koji sprovodi Novosadska novinska škola i Srpsko narodno vijeće uz financijsku podršku fondacije Balkan Trust for Democracy jeste nastavak započete izgradnje skladnih odnosa srpske manjine u Republici Hrvatskoj i hrvatske manjine u Republici Srbiji. Pažnja je usmjerena na mlade, aktivne članove ovih dvaju zajednica i buduće kreatore manjinskih politika. Projekt je podijeljen u tri modula u okviru kojih se tematiziraju naizgled vrlo različita područja društveno-političkog života i zajedničke prošlosti. Ciljevi projekta jesu izgradnja međuetničkog dijaloga, uspoređivanje različitih percepcija međuetničkih sukoba u procesu osamostaljivanja nekadašnjih federativnih jedinica unutar bivše Jugoslavije i možda najvažnije, svladavanje vještina javnog nastupa i javnog zagovaranja. 

 

Prvi modul – upoznavanje i sagledavanje problema

 

Prvi modul je održan u prosincu prošle godine u Novom Sadu, kada su se sudionici ovoga projekta imali prilike upoznati s funkcioniranjem pokrajinskih institucija i pokrajinskog Javnog servisa, naročito onog aspekta koji se tiče informiranja na jezicima nacionalnih manjina. Već tada se moglo s relativnom lakoćom zaključiti da zakonski okviri, kojima se određuju i ustanovljuju prava nacionalnih zajednica u Vojvodini, stvaraju idiličnu ali istovremeno i nepotpunu sliku o statusu nacionalnih zajednica u srpskom društvu. Ovaj zaključak je otvorio novo poglavlje u izgradnji inovativnijeg pristupa u suradnji srpske i hrvatske nacionalne manjine i stavio u fokus postojeće probleme s nastojanjem da se oni rješavaju na drugačiji način. Tijekom prvog modula se pristupilo treniranju budućih političkih lidera i aktivista. To je podrazumijevalo sagledavanje i definiranje akutnih problema u zajednici ali je najviše prostora ostavljeno načinima i tehnikama kako da se ti problemi jasno artikuliraju i široj javnosti predstave kao jedan od nezaobilaznih uvjeta u izgradnji demokratskog društva. Povrat imovine, reintegracija izbjeglih i raseljenih, obrazovanje i informiranje na jezicima nacionalnih manjina te korištenje pisma nacionalnih manjina u javnim institucijama, samo su dio problema koji su izdvojeni i kojima se posvetila osobita pažnja. Radionice javnog zagovaranja, koje je vodio Miloš Đajić, dugogodišnji politički aktivist i predsjednik Upravnog odbora Centra modernih vještina, tematizirale su načine kako se mobilizira zajednica oko određenog problema i pristupe kojima se s uskraćenim pravima upoznaje šira javnost kako bi se utjecalo na donositelje odluka. Dakle, napravljen je značajan iskorak: umjesto zadržavanja u okvirima postojeće loše političke prakse na relaciji država/nadležne institucije i nacionalne manjine, pristupilo se autorefleksiji i za sada stidljivim pokušajima da sagledamo mogućnosti koje nam pruža pravni sustav država u kojima živimo, ali prije svega, mogućnosti koje naše zajednice imaju u nastojanju da na konstruktivan način ponude alternativu postojećim lošim ili nedostatnim pravnim okvirima koji se tiču ostvarivanja manjinskih prava.

 

Drugi modul – nadogradnja uspostavljenih odnosa

 

Drugi modul, održan u Stubičkim Toplicama početkom ožujka ove godine, imao je za cilj nadograditi već postavljenu konturu međusobnih odnosa mladih srpske i hrvatske zajednice i kroz radionice javnog nastupa, trenirati obraćanje u javnosti. Pažnja je posvećena i upoznavanju s općim društveno-političkim stanjem u hrvatskom društvu iz dva aspekta: srpske manjine u Hrvatskoj i hrvatske manjine u Srbiji. U prvom slučaju, utvrđeno je da srpska zajednica u dugom roku mora anticipirati vidljive političke podjele u hrvatskom društvu i iznalaziti načine kako u takvim okolnostima ostvarivati svoja prava. U drugom slučaju, hrvatskoj zajednici u Srbiji su posredno predočene sve mogućnosti pretpristupnih pregovora s EU, moguće prepreke koje nas očekuju i primjeri izmjena zakonskih okvira u samome procesu pristupanja te manjkavosti u implementaciji zakona koji se tiču manjinskih prava. U sklopu ovog modula, organiziran je posjet Hrvatskom saboru i sastanak s predsjednikom, Josipom Lekom, s posebnim osvrtom na prisustvo manjina u političkim odnosima Republike Hrvatske. Možda najznačajniji, jeste sastanak sa saborskim Odborom za Hrvate izvan Hrvatske u okviru kojeg se mogla jasnije spoznati percepcija matične države o pravnom i stvarnom položaju hrvatske zajednice u Srbiji i projektnim mogućnostima koje Hrvatska pruža dijaspori u cilju očuvanja i zaštite identiteta. 

 

Otvorene mogućnosti suradnje

 

Jedan od ciljeva, ako ne i najvažniji cilj projekta, jeste konkretizacija u ostvarivanju suradnje među mladima srpske i hrvatske zajednice. Ona može biti iskazana kroz međusobnu podršku i solidarnost kada se krše ili ne primjenjuju prava nacionalne manjine ali i kroz povezivanje na kulturnom planu imajući u vidu da su većina polaznika ovih modula članovi udruga koja skrbe o očuvanju kulturnih specifičnosti zajednica u kojima žive. U svakom od navedenih slučajeva, bilo kakav oblik suradnje predstavlja suprotnost uvreženom mišljenju da su odnosi Srbije i Hrvatske obojeni isključivo konfliktnim pristupom. Mladi srpske i hrvatske manjine imaju šansu napraviti ambiciozan ali ostvariv iskorak u pravcu trajnijeg i stabilnijeg odnosa dvaju država. Očekivanja su da će održavanje trećeg modula, tijekom lipnja u Novom Sadu, dati jasniju sliku o spomenutoj suradnji.