Arhiv tekstova

Hrvatsko nacionalno vijeće, u srijedu, 4. ožujka bilo je domaćin predstavnicima nacionalnih vijeća nacionalnih manjina i predstavnicima lokalnih samouprava u Vojvodini. Tema skupa bila je suradnja između nacionalnih manjina i lokalnih samouprava, s ciljem unapređenja položaja pripadnika nacionalnih manjina na teritoriju Vojvodine. Više nego aktualna tema pored Hrvatskog nacionalnog vijeća privukla je i predstavnike nacionalnih vijeća Slovaka, Rusina, Bunjevaca, Nijemaca, Ukrajinaca, i Makedonaca, predstavnike lokalnih samouprava i nevladinih organizacija. U ime domaćina goste je pozdravio predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća dr. sc. Slaven Bačić, kao i Aleksandar Popov ispred Mreže za interkulturalnost. Organizator ovoga skupa je Centar za istraživanje etniciteta i Mreža za interkulturalnost u suradnji s Hrvatskim nacionalnim vijećem, a razgovor je dio projekta Od segregativne k integrativnoj politici multikulturalnosti u Srbiji koji uz podršku Fondacije za otvoreno društvo sprovodi Centar za istraživanje etniciteta.

 

Problemi i nedosljednosti  

 

Lokalne samouprave su dužne starati se o ostvarivanju i zaštiti ljudskih i manjinskih prava, a u svezi s ostvarivanjem prava nacionalnih manjina imaju obveze propisane kako zakonom o lokalnoj samoupravi tako i drugim zakonima i propisima. Česta izmjena zakona i naročito podzakonskih akata zahtijevaju prilagodbu lokalnih samouprava položaju i radu »manjinskih samouprava«. Kako se moglo čuti na ovome susretu u vezi s tim su i najavljene promjene Ustavs Republike Srbije. O ovoj temi govorili su: Aleksandar Popov ispred Mreže za interkulturalnost, prof. dr. Marijana Pajvančić i dr. Goran Bašić, ispred Centra za istraživanje etniciteta. 

Aleksandar Popov direktor Centra za regionalizam i član Mreže za interkulturalnost govorio je o pitanjima zaštite nacionalnih manjina te je između ostaloga rekao: »Manjinske politike u Srbiji zapravo nisu integrativne nego segregativne i najviše pogoduju i odgovaraju većim i organiziranijim manjinama. Naš cilj je vršiti pritisak na vlast u Srbiji u pravcu izgradnje manjinske politike koje će biti integrativna. Cilj nam je također i decentralizacija točnije decentraliziran pristup zaštiti prava manjina i očuvanja kulturnog identiteta«, kazao je u svom obraćanju Popov.

Na temu Ustavno pravni položaj nacionalnih vijeća nacionalnih manjina i odnos s lokalnom samoupravom govorila je prof. dr. Marijana Pajvančić profesorica Ustavnog prava, koja je između ostalog kazala kako je za suradnju i djelovanje manjinskih zajednica i lokalnih samouprava potrebno puno dobre volje i dobar normativni okvir koji u Srbiji nije prisutan. Prof. Pajvančić je također naglasila kako je po njoj izvor problema u Ustavu Republike Srbije, te je navela nekoliko primjera gdje Ustav i zakon nisu usklađeni, gdje postoje terminološke nedosljednosti i gdje se u Ustavu koristi različita terminologija. 

Dr. Goran Bašić govorio je o lokalnim samoupravama, kolektivnim pravima i manjinskim samoupravama. »Poslije godinu dana istraživanja problema manjina ohrabrujuća je činjenica da o tim problemima i razgovaramo. Naš cilj nije da vas educiramo, vi ste izabrani od građana da predstavljate njihove interese i ako vam je to povjereno, vi imate jasan mandat što želite raditi«, kazao je predstavnicima manjina dr. Bašić i dodao »manjinske samouprave vrlo malo o čemu odlučuju. Nudimo principe o tome na koji način se može transformirati položaj manjinskih zajednica u Srbiji, kako se može bitno unaprijediti rad istih. Predstoje nam promjene Zakona o nacionalnim manjinama, kao i druge promjene u društvenom i političkom sustavu u Srbiji, a mi smo ovdje došli punuditi vam ideje.« 

 

Mi hoćemo »pecati«

 

Predstavnici nacionalnih vijeća nacionalnim manjina imali su priliku iznijeti svoje probleme, nedostatke te negativna i pozitivna iskustva u suradnji s lokalnim samoupravama. U velikoj većini oni su isti ili pak slični u odnosu jedni na druge.

Primjetan izostanak predstavnika Mađarske nacionalne manjine potaknuo je prisutne na zaključak da nisu u istom košu. Zapravo Mađarska nacionalna manjina je izborila svoje mjesto i u državi i pokrajini te nema problema s kojima se susreću predstavnici ostalih manjina. Svoj komentar na nedolazak predstavnika Mađarske nacionalne manjine dao je i predsjednik IO HNV-a Darko Sarić Lukendić. »Oni koji danas nisu došli, nisu došli jer imaju zastupnike. Oni svoja pitanja rješavaju na drugom nivou pa im mi nismo nužni sugovornici« kazao je Sarić Lukendić i dodao: »U tom smislu ću se pozvati na kinesku poslovicu koja kaže: Nemoj mi dati ribu, nauči me pecati. Mi hoćemo pecati, tako što ćemo imati direktno narodnog zastupnika u republičkoj skupštini. Vraćam se na prethodno izlaganje gdje sam rekao da su u državi Srbiji višestruke simulacije. To pitanje treba i može se riješiti te ga smatram pitanjem broj jedan. Bez tog pitanja mi dobivamo ribu, nekad veću nekad manju, ali nikad pecaljku.«

Hrvatska zajednica i lokalna samouprava 

 

Na pitanje koliko je Hrvatsko nacionalno vijeće zadovoljno suradnjom s lokalnom samoupravom Darko Sarić Lukendić je rekao: »U određenim segmentima smo izuzetno zadovoljni suradnjom. U tom smislu institucionalna suradnja HNV-a i lokalne samouprave je na zavidnoj razini. Naveo bih nekoliko primjera dobre prakse. Jedan od njih je taj da je gradonačelnik Jenő Maglai ustanovio praksu da zamjenica lokalnog ombudsmana Erika Tot Salai bude izravna veza s nacionalnim vijećima i da u tom smislu koordinira problematikom koja je direktno vezana za nacionalne manjine. S druge strane, lokalna samouprava već drugu godinu iz proračuna financira troškove za prijevoz djece koja pohađaju nastavu na jezicima nacionalnih manjina. Imamo i drugih primjera koji i nisu primjereni, osobito mislim na ono što se ovih dana događalo«, kazao je Lukendić i dodao: »Hrvatska nacionalna manjina je geografski vrlo disperzirana i pripadnici naše manjine žive na područjima različitih lokalnih samouprava, gdje ova praksa suradnje s lokalnim samoupravama nije ovako razvijena. Nadamo se da će praksa iz Subotice biti prenesena i na Sombor, Apatin... Subotica potpomaže i sufinanciranje rada nacionalnih vijeća iz proračuna grada Subotice, a to je rijetkost, jer samo još jedna lokalna samouprava, na području Srbije ima u svom proračunu sredstva za financiranje rada nacionalnih vijeća.«

 

Problemi nejednakog položaja manjina

 

 O svojim problemima govorili su predstavnici svih manjina koji su prisustvovali ovome skupu, a neki od navedenih problema su financiranje, nejednaka prava, a jedno od pitanja je i aktualna problematika oko privatizacije lokalnih radio postaja, pa je pitanje gdje će manjine biti uključene i hoće li imati svoje medije? 

Od lokalnih samouprava ovome sastanku nazočili su predstavnici Subotice i Vrbasa.   

Na kraju prije samog zaključka prof. Pajvančić je iznijela svoje gledište: »Čini mi se da je jako važno otvoriti problem nejednakog položaja manjina u odnosu na ista pravila koja se primjenjuju na nejednake situacije, te je jako važno osigurati eventualni sinergijski efekt kao pritisak na izmjenu propisa. Elementarna stvar je međusobna komunikacija nacionalnih vijeća« kazala je prof. Pajvančić i dodala da se nacionalna vijeća moraju boriti za ostvarivanje svojih ciljeva na razne načine. Taj posao nije lagan, ali se moraju udružiti i zajedničkim snagama krenuti u ostvarivanje svojih prava.