Arhiv tekstova

6. ožujka 1850.

 

U sjedištu novoformiranog okruga u sklopu Srpske Vojvodine, pozvana su šestorica subotičkih franjevaca. Ustanovljeno je da je njihovo ponašanje u tzv. revolucionarnim zbivanjima 1848./49. bilo korektno. Istodobno su osuđeni raniji članovi Prijekog suda u Subotici, koji su pred streljački stroj poslali na desetine ljudi, a još više uputili na izdržavanje dugogodišnje robije s teškim prinudnim radom.

 

6. ožujka 1892.

 

U Nacionalnoj kasini (danas zgrada Gradske knjižnice) održana je osnivačka skupština Društva za javnu knjižnicu. U upravu je izabrano 30-tak najuglednijih javnih i kulturnih djelatnika Subotice.

 

7. ožujka 1791.

 

Austrijski car Leopold II. podario je plemićku titulu franjevcu Nikoli Milašinu. Kao vojni dušobrižnik požrtvovno je skrbio o vojnicima koji su ranjeni u ratu protiv Turaka. Kasnije, tijekom uspješne i zapažene karijere, među ostalim je proglašen biskupom u Stolnom Biogradu (Székesfehérváru).

 

7. ožujka 1942.

 

Pred Pokretnim sudbenim stolom Mađarskog kraljevskog stožera domobranskih postrojbi, počelo je suđenje većoj grupi domoljuba, antifašista i komunista (Hrvata, Mađara, Srba, Židova…) zbog ilegalne djelatnosti u NOP-u. Nakon tromjesečnog procesa osuđeno je 75 osoba koje su uhićene u jesen 1941.

 

8. ožujka 1749.

 

Sukladno odredbama novog ugovora sklopljenog sa Kraljevskom komorom Ugarske, u povlaštenoj kraljevsko-komornoj varoši Sveta Marija (Szent Mária, Subotica), Gradsko vijeće je steklo pravo da u gospodarstvu poduzme one mjere koje služe razvoju i dobrobiti grada. Istim je ugovorom vojnim i županijskim službenicima uskraćeno pravo tjerati ovdašnje žitelje na besplatan rad (kuluk).

 

8. ožujka 1945.

 

Od rana zadobivenih u borbama s nacističkim postrojbama u Baranji, kod Petrovog Sela, u somborskoj je bolnici preminuo dvadeset jednogodišnji Petar Horvacki, zamjenik komesara čete u sastavu Osme vojvođanske udarne brigade. Njegovi roditelji, otac Grgo i majka Julka r. Pozderić, uhićeni su u rujnu 1944. i deportirani u njemački koncentracioni logor Flossenburg, gdje im se gubi svaki trag.

 

8. ožujka 1963.

 

Rođen je Zvonko Sarić, pjesnik, nakladnik neovisnih izdanja, knjižničar u subotičkom Narodnom kazalištu, novinar, pomoćnik i zamjenik odgovorne urednice Novinsko izdavačke ustanove Hrvatska riječ. Do sada je objavio desetak knjiga, zbirki pjesama, kratkih priča i romana.

 

9. ožujka 1787.

 

U nazočnosti kraljevskog povjerenika Ugarske službeno je započela kolonizacija Šandora. Po ranijoj odluci na naznačenom teritoriju trebalo je naseliti 80 rackih (srpskih) dobrovoljačkih obitelji, a uz njih i stanoviti broj poljodjelaca katoličke vjeroispovijesti.

 

9. ožujka 1836.

 

Kraljevska komora Ugarske je tek nakon dvije godine dala suglasnost na izbor čelnika i časničkog zbora grada Subotice, koji su uistinu utemeljeni 14. siječnja 1834. godine. Tada je za glavnog suca izabran Šime Mukić, za gradonačelnika Josip Sarić, za kapetana Šime Skenderović, za predsjednika Vanjskog vijeća (Tribunus plebis) Nikola Đelmiš i dr.

 

9. ožujka 1995.

 

Pokopan je Marko Vukov, svećenik, spisatelj i publicist koji je iznenada umro u 51. godini života, tijekom službenog puta po Slavoniji. Surađivao je u ovdašnjoj periodici. Posthumno mu je u redakciji velečasnog Lazara Novakovića, objavljena zbirka pjesama Ja, buntovnik s razlogom.

 

10. ožujka 1921.

 

Rođen je Bela Gabrić, profesor književnosti, ruskog jezika i povijesti, spisatelj, esejist, sakupljač narodnih pjesama, kulturni pregalac i djelatnik Katoličke crkve, urednik brojnih publikacija, među ostalim, i prvi urednik obnovljenog časopisa Klasje naših ravni. Papa Ivan Pavao II. dodijelio mu je visoko odličje Pro Ecclesiae et Pontifice (Za Crkvu i Vrhovnog svećenika), 1990. Umro je 4. kolovoza 2001. 

 

11. ožujka 1850.

 

Carski i kraljevski general, podvojvoda Srpske Vojvodine Ferdinand Mayer sa suradnicima posjetio je Suboticu. Domaćini su im bili gradonačelnik Pavao Antunović, nadkapetan Benedikt Mačković i nadbilježnik Božidar Prokopčanji.

 

11. ožujka 1992.

 

Historijski arhiv u Subotici objavio je prvi svezak edicije Koreni – Svedočanstvo vekova, pod naslovom Pravni položaj i stanovništvo Subotice 1391. – 1828. Djelo je uredio viši arhivist László Magyar, pod uredništvom povjesničara Milana Dubajića. Knjiga je objavljena u sklopu obilježavanja 600-te obljetnice prvog pisanog spomena Subotice u povijesnim ispravama.

 

12. ožujka 1957.

 

Umro je Martin Džavić, umjetnički soboslikar, jedan od prvih akademski školovanih subotičkih likovnih umjetnika. Slikarstvo je po dvije godine učio u Beogradu i Beču. Povjesničarka umjetnosti i likovna kritičarka Olga Kovačev Ninkov ističe kako je uz nedvojbenu darovitost bio i prvi školovan Bunjevac koji je počeo slikati svoje sunarodnjake, uistinu, njihove pučke motive. Rođen je 12. studenoga 1917.

 

12. ožujka 1999.

 

Umro je Geza Tikvicki, metalski radnik, aktivist naprednog radničkog pokreta, revolucionar, sudionik NOP-a, član ratnog Biroa PK KPJ za Vojvodinu, visoki partijski i državni dužnosnik, član Saveznog izvršnog vijeća SFRJ i veleposlanik Jugoslavije u Mađarskoj do umirovljenja. Svoja ratna sjećanja sabrao je u knjizi Slike ustanka u Bačkoj. Rođen je 2. prosinca 1917.