Arhiv tekstova

Savjetovanje o proizvodnji šećerne repe koje su u Somboru organizirale Poljoprivredna stručna služba Sombor i Šećerana Crvenka, kojoj je zapadna Bačka važno sirovinsko područje, bilo je prilika da od poljoprivrednika direktno čujemo čime su to nezadovoljni u prošloj kampanji i hoće li zbog tih problema uopće i sijati šećernu repu. Složni su u tome da će posijati manje repe, a neki od njih čak razmišljaju da repu uopće i ne siju. Kažu sve ovisi od toga kada mogu očekivati novac za prošlogodišnji rod. No, ako čekaju to obećanje još će se načekati, jer neki konkretan rok od vodstva šećerana nisu čuli. A dotle agrotehnički rokovi za sjetvu teku, jer je najoptimalnije vrijeme za sjetvu, naravno ukoliko uvjeti na njivama budu dozvolili, druga dekada ožujka. 

 

Sijati ili ne?

 

Stipan Hornjak, poljoprivrednik iz Sombora prošle je godine sijao repu na 30 jutara. Na prinos se ne žali, ali je zato sve drugo pošlo naopako. »Ugovore smo potpisali na cijenu od 4,40 dinara za kilogram repe pa je onda šećerana cijenu, mimo potpisanog ugovora, spustila na četiri dinara. Ali nije to bilo ni ta četiri dinara, jer su nam cijenu smanjili zbog digestije i nečistoća pa je meni konačno obračunata cijena od 2,80 dinara za kilogram, ali ni to nije isplaćeno, već samo deset posto od onog što je trabalo«, rekao je Hornjak.

Poljoprivrednik iz Sombora Radivoj Mijić kaže da je izgleda dobar rod iznenadio šećerene pa je repe na njivama bilo i u siječnju. »Ako bude isplaćeno ovo što nam duguju sijat ćemo repu. Ako isplate ne bude bit će i znatno manje repe. Pogotovo što je ove godine soja po financijskim rezultatima ugrozila repu, a u proizvodnji soje ima manje problema i posla«, kaže Mijić i »opravdanje« šećerana da su u probleme zapale zbog niske cijene šećera odgovara pitanjem zašto se u vrijeme kada je tona šećera bila 900 eura malo nije prelilo i na proizvođače, a sada poljoprivrednici trpe zbog niske cijene šećera. »Nisu ispoštovali potpisane ugovore, nisu nas ni isplatili u ugovorenom roku. Cijene su skidali i do 50 posto. Zašto onda pravimo ugovore, ako ih oni mijenjaju kako žele? Sada poslije 25 godina razmišljam sijati ili ne sijati«, kaže Šima Firanj kome je prije nekoliko dana isplaćeno 20 posto predane repe.

On kaže da u jedan hektar od sjetve do vađenja treba uložiti od 125.000 do 150.000 dinara. Ako dobro rodi prinos je sedam vagona po hektaru i uz cijenu od četiri dinara po jutru ostaje 70.000 dinara. Međutim, po njegovim riječima zarada na repi mora biti takva da pokriva i dio proizvodnje u narednoj godini. »Njive na kojima je bila repa daju u narednoj sezoni manje prinose drugih kultura, što naročito dolazi do izražaja u sušnim godinama«, pojašnjava ovaj poljoprivrednik. »Imamo ugovor sa Šećeranom Crvenka i do sada su nam repu uvijek isplaćivali do 25. prosinca. Problemi su nastali prošle godine i repa od jesenas plaćena nam je tek oko 15 posto.  Sijem oko 30 hektara repe, a koliko će to biti ove godine i hoće li uopće i biti, još ćemo vidjeti«, kaže Ivan Širić, poljoprivrednik.

Iako su očekivali odgovor kada će im repa biti plaćena, ratari će morati još pričekati jer konkretno obećanje u Somboru nisu dobili.

Iste muke imaju i poljoprivrednici koji su sjetvu ugovarali sa šećeranom TE-TO iz Sente, koja je također snizila cijenu i koja također još nije isplatila repu.

 

Posrnulo tržište šećera

 

Da se kasni u isplati prošlogodišnjeg roda potvrđuje i direktor sirovinskog sektora Šećerane Crvanka Milan Martić. »Razlog je izuzetno teška situacija u cijeloj industriji šećera. Cijena šećera je toliko niska, da su prilivi novca k šećerani pali i mi čekamo da se cijena šećera oporavi kako bi mogli ispoštovati obveze prema proizvođačima. Sve je još kompliciranije, jer je sjetva na pragu i treba ugovoriti dovoljnu proizvodnju repe za narednu kampanju. Proizvođači su u nedoumici – sijati repu ili ne. Naši napori bit će u pravcu što brže isplate prošlogodišnjeg roda, ali situacija je teška i moramo da probijati sve ugovorene rokove«, kazao je Martić.

U šećerani iz Crvenke svjesni su da će ove godine biti manjeg interesa za repu pa planiraju ugovaranje sjetve na 20 posto manje površina u odnosu na prošlu godinu. »Planiramo ugovaranje proizvodnje na 9.000 hektara. Oni koji posiju repu donijet će dobru odluku, jer iskustvo pokazuje da proizvodnja od koje se poljoprivrednici masovno okreću naredne godine bude profitabilna«, kazao je Martić.  

Da će repe biti manje nego lane potvrđuje i voditelj Odjela za šećernu repu Instituta za ratarstvo i povrtlarstvo u Novom Sadu dr. sc. Živko Ćurčić koji kaže da su procjene da će ovog proljeća u Srbiji repe biti posijano između 40 i 50.000 hektara, što je znatno manje u odnosu na prošlu godinu kada je bilo zasijano 70.000 hektara. »Sve ispod 40.000 je, ako mogu kazati, ravno katastrofi, jer to znači da šećerane neće imati dovoljno sirovina, što onda dovodi u pitanje rad pojedinih šećerana«, kaže Ćurčić i dodaje da se posljednjih godina proizvodnja repe ustalila na 60 do 70.000 hektara. Komentirajući događanja na tržištu šećera, koja su i dovela do problema s isplatom Ćurčić napominje da su sadašnje cijene daleko od rekordno niskih cijena zabilježenih 90-tih godina prošlog stoljeća kada je svjetska cijena bila 227 dolara po toni. »Cijena šećera konstantno pada od 2008. godine i s 800 dolara pola je na oko 400 dolara po toni. Međutim izvješća pokazuju da su 2014. godine proizvodnja i potrošnja bile izjednačene, što znači da će pad cijene šećera biti zaustavljen pa samim tim možemo očekivati i oporavak industrije šećera«, kaže Ćurčić.

 

Sjetva u ožujku

 

Za one koji će ipak sijati repu preporuka je da sačekaju stabilizaciju vremena i da se sjetveni sloj dovoljno prosuši kako bi se kvalitetno obavila predsjetvena priprema. Sjetvu treba obaviti kada temperatura u sjetvenom sloju, na pet centimetara dostigne pet stupnjeva Celzija. »Treba izbjegavati sjetvu gdje su predusjevi soja ili kukuruz i preporuka je da se repa sije na njive gdje je prije toga bila pšenica. Analiza devetogodišnje proizvodnje pokazala je da je najbolji rok za sjetvu od 11 do 23. ožujka«, kazao je direktor Poljoprivredne stručne službe Sombor Vladimir Sabadoš.

Važna je i pravovremena predsjetvena priprema, jer oranje njiva za sjetvu repe poslije prvog veljače umanjuje prinos čak za 20 tona po hektaru.