Arhiv tekstova

Akcijom naslovljenoj Knjižnici s ljubavlju subotička Gradska knjiž-nica ove je godine prvi puta obilježila Međunarodni dan darivanja knjiga, što je jedna u nizu aktivnosti kojima se kroz godinu planira obilježiti 125 godina postojanja i rada ove subotičke ustanove. Godinu jubileja označit će i nastavljanje posla na formiranju Odjela na hrvatskom jeziku započeto prije par godina. 

»Gradska knjižnica u Subotici je najstarija ustanova kulture osnovana 1890. godine i jedno je od najznačajnih mjesta u gradu koja čuva kulturnu baštinu građana Subotice. Tijekom tih 125 godina Knjižnica je prošla različite faze prateći društvene i povijesne promjene, među kojima je osobito za nas značajna 1993. godina kada su na teritoriju tadašnje Općine Subotica službenim jezicima proglašeni srpski, mađarski i hrvatski. Sukladno tome trebalo je, po mom mišljenju, već tada pristupiti onome što  radimo unazad dvije, tri godine, formiranju i formatiranju Odjela na hrvatskom jeziku kako bi se i na taj način pokazala briga za žitelje koji pripadaju hrvatskom etničkom korpusu«, kaže Dragan Rokvić direktor Gradske knjižnice Subotica.

 

Završava se popis knjiga

 

On podsjeća da je od 11 ustanova kulture u Subotici Gradska knjižnica prva počela vrlo pažljivo i precizno uvoditi Hrvatski odjel imajući u vidu da proces koji je započet devedesetih godina razgradnjom bivše Jugoslavije još nije u dovoljnoj mjeri zakonski reguliran. »Krajnje pažljivo i oprezno počeli smo s razdvajanjem fonda, smatrajući svakako da sve ono što pripada standardiziranom hrvatskom jeziku nepobitno moramo smjestiti tamo gdje on i pripada. U isto vrijeme smo započeli sređivati naš fond, koji da podsjetim ima preko 300.000 naslova, i taj veliki sveobuhvatan posao je nezamisliv bez temeljite reforme Gradske knjižnice«, kaže Rokvić.

Ističući da je jedan od planova nastojanje da sve knjige koje se nalaze u zgradi Gradski knjižnice budu tijekom 2015. popisane u elektroničkoj formi u programu cobiss, čime će konačno ove godine biti završen kompletan inventar knjiga, i završen posao kakav do danas nije nikada napravljen. 

Istodobno ova ustanova bilježi podatak prema kojemu je tijekom prošle godine realizirano više od 600 različitih aktivnosti, čime nadmašuje aktivnosti svih ostalih ustanova kulture zajedno i sjedoči o iznimno velikoj i razgranatoj aktivnosti. 

 

Regionalna institucija

 

»Kako bismo izveli reformu Gradske knjižnice, postavili je kao modernu suvremenu knjižničarsku ustanovu i naše planove uspjeli učinkovitije ispuniti potrebna nam je ne samo bolja i učinkovitija suradnja s gradom, pokrajinom i republikom nego i s Hrvatskom i Mađarskom. S tim u vezi prvi put smo prošle godine potpisali sporazum o suradnji s Knjižnicama Grada Zagreba i s Gradskom sveučilišnom knjižnicom Osijek. I to je tek prvi korak u planiranju da se Gradska knjižnica, koja je jedna od 170 knjižnica na teritoriju Republike Srbije, u narednom razdoblju postavi kao regionalna institucija koja će stvarno i istinski biti središte i čvorište prožimanja kulture, knjige, pisma i pisaca na način kako to i zahtijevaju standardi EU«, kaže Dragan Rokvić ističući da je s tim u vezi ova ustanova suočena s nizom velikih problema među kojima je neophodno zakonsko reguliranje prometa knjiga s Republikom Hrvatskom i Mađarskom.

 

Zakonski regulirati promet knjiga

 

»Već godinama podsjećamo na to, i smatram da je sramotna činjenica da mi danas nemamo takvu vrstu sporazuma. Također smatram da je najbolje i najučinkovitije suradnju najprije uspostaviti u području kulture, a ovdje knjizi pripada posebno mjesto. Zašto je ovo važno i zašto na to stalno trebamo podsjećati naše građane i korisnike? Subotička Gradska knjižnica praktično je i formalno jedina ustanova kulture u Republici Srbiji koja dosljedno i svakodnevno postavlja svoj rad na tri jezika: srpskom, mađarskom i hrvatskom, i na to smo doista iskreno ponosni. Ponosni smo i na činjenicu da polako i postupno uspostavljamo Hrvatski odjel sukladno našim mogućnostima. Kao direktor mogu reći da ovdje postoji određeni pomak i rezultat u odnosu na minulo razdoblje, ali i da taj posao još nije dobio okvire i zamah kakav bi trebao imati. Razlog tome je svakako i godinama nepravedno zapostavljeno zapošljavanje stručnog i kvalitetnog kadra na hrvatskom jeziku«, kaže Rokvić. 

Treba nam potpora

 

Ravnatelj je posljednjih godinu, dvije ustalio i praksu da se prilikom nabave knjiga uspostavi ravnopravna razina prilikom raspodjele novca, odnosno da se sredstva gradskog proračuna podjednako podijele za kupnju knjiga na hrvatskom, srpskom i mađarskom jeziku. »Međutim, zbog neujednačenosti cijena taj broj kupljenih knjiga na hrvatskom oscilira i znatno je manji nego broj knjiga na srpskom i mađarskom. S druge strane, zaista moram istaći dobru suradnju s hrvatskim institucijama i organizacijama koje nam doniraju i pomažu«, kaže Dragan Rokvić ističući na kraju da se u Gradskoj knjižnici provodi sveobuhvatan i značajan proces koji ne može biti realiziran na kratko i bez potpore svih institucija, ali i da za to postoji dobra i pozitivna volja.