Arhiv tekstova

26. veljače 1804.

 

Izaslanici Gradskog vijeća Subotice, gradonačelnik Jakov Sarić i predsjednik Vanjskog vijeća (Tribunus plebis) Petar Kuntić, predali su predstavnicima Općinskog vijeća Šandora, na čelu s predsjednikom Isakom Arackim, ugovor sklopljen između grada i vlastelinskog sela Šandor. Tom prigodom su im uručili i općinski žig.

 

26. veljače 1919.

 

Na Velikoj skupštini Narodnog vijeća Vojvodine u Novom Sadu, izabrani su zastupnici za Ustavotvornu skupštinu novostvorene države Srba, Hrvata i Slovenaca. Među njima su bili Subotičani: župnik Blaško Rajić, dr. Stipan Vojnić Tunić, dr. Franjo Sudarević, dr. Jovan Radonjić, Ivan Crnković, dr. Jovan Manojlović i Ivo Matić.

 

26. veljače 1960.

 

Odlukom oba vijeća Narodnog odbora Subotičkog kotara, Općinska poslovnica za kulturno-umjetničke priredbe reorganizirana je u Kulturno-propagandni centar, za čijeg je čelnika izabran kazališni i kulturni djelatnik Lajčo Lendvai. 

 

27. veljače 1972.

 

Umro je Ljudevit Vujković Lamić Moco, službenik subotičke filijale Narodne banke Jugoslavije, pjesnik i pripovjedač. Zastupljen je u nekoliko zbornika, hrestomatija i antologija. U mladosti je bio svestrani sportaš, potom aktivni atletski i nogometni trener i sudac u više sportskih disciplina. Rođen je 12. kolovoza 1907.

 

28. veljače 19200.

 

Počela je zamjena novca, zapravo mađarske krune u dinare Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, prema paritetu 250 kruna za 100 dinara. Zamjena novčanica od 20, 50, 100 i 1.000 kruna trajala je do 15. ožujka. 

 

28. veljače 1946.

 

Odlukom Vrhovnog stožera Jugoslavenske armije prestala je postojati 51. divizija te u njenom sklopu i 8. vojvođanska udarna brigada. Za osam mjeseci (245 ratnih dana), prevalila je dug put od tisuću i pol kilometara, sudjelujući u pet krupnih operacija na bojišnici i deset samostalnih pothvata. Iz njenog sastava poginulo je i nestalo 1.116, a povrijeđeno oko tri tisuće boraca.

 

1. ožujka 1847.

 

Rođen je Lazar Mamužić, odvjetnik, političar, gradonačelnik Subotice punih osamnaest godina (1884. – 1902.). bio je zamjetno vješt, poduzetan i inventivan javni djelatnik, zainteresiran za skladni razvoj u gotovo svim oblastima društvenog života grada i njegova gospodarstva. Iskustva stečena na studiju u inozemstvu i brojnim putovanjima diljem Europe, umješno je i uspješno unosio u svakodnevicu Subotice. Umro je 25. srpnja 1916.

 

1. ožujka 1920.

 

Novootvoreni Pravni fakultet u Subotici počeo je djelovati u zgradi tadašnje Centralne osnovne škole (kasnije Građevinske, potom  Kemijske tehnike škole). Za 21 godinu postojanja i rada, gradu, pokrajini i zemlji ovaj je fakultet dao više naraštaja diplomiranih pravnika, odvjetnika, sudaca i dr. Ugašen je travnja 1941.

 

2. ožujka 1882.

 

Bečka tvrtka Granhut i Mandl nudi gradu Subotici probno uvođenje električnog svjetla, ali su gradski čelnici odbili ovaj prijedlog. Plinsko osvjetljenje je uvedeno 1890. te je grad postupno osvijetljen s oko 1.100 kandelabra.

 

2. ožujka 1997.

 

Na sceni Népköra, članovi Dramske sekcije HKC Bunjevačko kolo, izveli su premijeru predstave pučkog igrokaza Matije Poljakovića Ode Bolto na ogled, u režiji Josipa Bajića.

 

3. ožujka 1979.

 

U Subotici je okončano prvenstvo Jugoslavije u šahu. Prvo mjesto je osvojila Beograđanka Milunka Lazarević, a drugo Subotičanka Tereza Štadler.

 

4. ožujka 1764.

 

Na molbu profesora Gra-matikalne škole, Gradsko vijeće je odobrilo nabavu potrebnih količina dasaka za popravak školske pozornice. Đačke, ali i druge, slične priredbe u to se vrijeme održavaju u gradu, u većim dvoranama ili u trpezariji Franjevačkog samostana. 

 

4. ožujka 1923.

 

U prostorijama D. D. Ferum akcionari su odlučili osnovati Tvornicu električnih strojeva Sever. Rad je započet s osam strojeva i dvadesetak uposlenika. Tvornica je doživjela procvat u drugoj polovici XX. stoljeća kada je izrasla u modernu industriju elektromotora, strojeva i automatike, s više pratećih pogona s bezmalo pet tisuća uposlenika.

 

4. ožujka 1989.

 

Na Senćanskom (tada Marxovom) putu, u susjedstvu Palače pravde, svečano je pušten u promet novopodignuti autobusni kolodvor, na površini 17.000 četvornih metara.

 

5. ožujka 1849.

 

Oko 10 sati prijepodne, u dolini kod tzv. Kaponjske čarde, prema Bajmaku, došlo je do sukoba između mađarske četrdesetosmaške postrojbe i srpskih ustanika koji su se svrstali na strani bečkog dvora. Poslije kraćeg okršaja, u kojem je prednost bila čas na jednoj, čas na drugoj strani, ustanici su prisiljeni na povlačenje, dok je na bojištu ostalo preko 200 mrtvih. 

 

5. ožujka 1882.

 

Skromnom svečanošću obilježeno je puštanje u promet novoizgrađene željezničke pruge Subotica – Novi Sad. Inače, prva željeznička pruga u ovom području bila je na relaciji od Segedina preko Horgoša, Palića, Subotice i Sombora, a puštena je u promet početkom rujna 1869. godine.