Arhiv tekstova

U tjednu na izmaku Somborci su proslavili Dan grada, koji se slavi 17. veljače u znak sjećanja na 17. veljače 1749. godine kada je carica Marija Terezija potpisala povelju kojom se Somboru dodjeljuje status slobodnog kraljevskog grada. Taj privilegirani status nije dobiven tek tako, već je plaćen sa 150.000 tadašnjih rajnskih forinti u zlatu. Bio je to veliki novac pa su ga Somborci posudili. Nije ga poslije bilo lako ni vratiti, a u zalog su date kuće, pokretna imovina, stoka i gradski prihodi. Ali hvala našim precima što su gledali dalje u budućnost, svjesni da bi bez tog njihovog poteza Sombor ostao jedno obično selo. Koliko su bili u pravu pokazuje to što je najsjajniji period Sombora bio upravo u desetljećima koja su slijedila. No, svjetlija budućnost za Sombor nije došla odmah, jer je valjalo prvo se otarasiti vjerovnika, odnosno otplatiti dugove. Dok nisu otplatili te dugove Somborci su bili u nekoj vrsti ropstva, pa je 1764. godine proslavljeno drugo oslobođenje kada su se konačno otarasili vjerovnika hrvatskog grofa Bećanjija. Kada je podvučena crta i tek 1806. godine vraćena i posljednja rata zajma, Sombor je konačno bio slobodan, a cijena slobode premašila je 200.000 rajnskih forinti. No, o tim povijesnim činjenicama o događajima poslije dobivanja statusa slobodog kraljevskog grada skoro se i ne govori i manje su poznati i samim Somborcima.

I još nekoliko rečenica o ovom značajnom danu. Za Dan grada dodjeljuje se Povelja grada Sombora, ali ta nagrada ove godine neće biti dodijeljena. Tako je odlučilo Gradsko vijeće jer »nijedan od predloženih kandidata ne ispunjava kriterije za dobivanje Povelje grada Sombora«. Nažalost, javnost Sombora ostala je uskraćena za imena onih koji su predloženi pa je teško sada suditi je li predloženi kandidati stvarno ne zaslužuju gradsko priznanje ili je u pitanju nešto drugo. 

U povodu obilježavanja Dana grada, Somborci su mogli besplatno na bazen, klizalište, muzej, galeriju, a oni sretniji i u kazalište.

No, fešta je prošla, otišli su i dužnosnici prijateljskih gradova, pa se valja vratiti u ovo što smo i gdje smo danas.

Tog važnog perioda Sombora valjalo bi se prisjetiti ne samo 17. veljače već i češće. To kako je Sombor bio organiziran kao grad, kako se planirala gradnja, razvijala kultura, sport, obrazovanje možda bi mogao biti model za ova vremena. Jer, biti grad mnogo je više od same titule, a to više Sombor je odavno izgubio.