Arhiv tekstova

20. veljače 1811.

 

Svim samoupravnim tijelima (municipijima) u zemlji, tako i Gradskom vijeću slobodnog kraljevskog grada Maria Theresiopolis (Subotica), upućen je kraljevski ukaz o devalvaciji forinte. Njime je vrijednost papirnatih novčanica u optjecaju smanjena za jednu petinu. Ukaz je bio strogo povjerljive naravi i stupio je na snagu sljedećeg mjeseca. 

 

20. veljače 1887.

 

Šef Tehničke službe grada, ugledni i plodni arhitekt Titus Mačković, višestruko zaslužan za njegov i današnji izgled, u listu Közlöny, po prvi put objelodanjuje zamisao o izgradnji buduće gradske željeznice (tramvaja), koji bi se kretao na relaciji: Palić – Subotica – Gradska (Dudova) šuma. Po njegovoj zamisli od Subotice do Palića bila bi na paru, a do šume na konjsku vuču.

 

20. veljače 2003.

 

Dječje kazalište ostvarilo je praizvedbu komada Ždribac zlatne grive, čiji je dramski tekst urađen prema motivima istoimene bunjevačke narodne priče koju je zabilježio i obradio Balint Vujkov.

 

21. veljače 1782.

 

Gradsko vijeće je primilo k znanju odluku Kraljevskog namjesništva o otvorenju tri razreda Gramatikalne škole, pod uvjetom da se prvo podigne nova školska zgrada. Ubuduće, profesori u njoj mogu biti i franjevci, ukoliko imaju diplomu učilišta iz Budima.

 

21. veljače 1880.

 

Teatarska družina Lajosa Temesvária, koja je za 25. jubilarnu obljetnicu zakupila Kazalište, izvela je na subotičkoj sceni praizvedbu komada U Sifniosu, djelo domaćeg spisatelja Lípóta Horovicza. Djelo je doživjelo veliki uspjeh i kod publike i kod stručne kritike. Nešto ranije, Kazališni odbor je zabranio, na opće čuđenje i neodobravanje, prikazivanje Bokača i francuske komedije Fubachova obitelj.        

 

21. veljače 1924.

 

Okončano je  16-todnevno gostovanje Novosadske opere tijekom kojega je ovaj ansambl prikazao 24 predstave, među ostalim Verdijevu Traviatu, Puccinijevu Madame Butterfly, Smetaninu Prodanu nevjestu, balet Ludwiga Mincusa Bajadera i druga djela.

 

22. veljače 1878.

 

Počeo s radom Subotički književni kružok, na čijem je čelu bio Béla Ciglányi, dok je počasni predsjednik bio svećenik Pál Jámbor Hiador, glasoviti spisatelj i javni djelatnik. Međutim, prvo Književno društvo u Subotici osnovano je 1840. godine. U njegovu pokretanju i djelovanju sudjeluje i Ambrozije Boza Šarčević.

 

22. veljače 1923.

 

Rođena je Anka Evetović, atletičarka i rukometašica, državna reprezentativka, nositeljica zlatne značke SOFK-e i zaslužna sportašica Jugoslavije.    

 

22. veljače 1991.

 

Oko 19 i 30, na ulazu u sakristiju subotičke katedrale Svete Terezije Avilske, aktivirana je eksplozivna naprava. Oštećeni su sakristija, inventar i nekoliko vitraža. Materijalna šteta je bila velika.

 

23. veljače 1926.

 

Dr. Matija Evetović izabran je za podgradonačelnika Subotice, a ovu dužnost obnaša više od godinu dana, kada ga je zamijenio dr. Koloman Hoffman. Krajem 1929. godine mjesto podgradonačelnika je ukinuto, kada i status Subotice kao slobodnog kraljevskog grada. Subotica prvo ulazi u sklop Bačke oblasti, a nakon uspostave banovina u Dunavsku banovinu, sa sjedištem u Novom Sadu. 

 

23. veljače 1986.

 

U Subotici je održan Prvi šampionat države u klizanju na kratkim stazama.

 

 

24. veljače 1894.

 

Rođen Matija Evetović, književnik istaknuti javni i kulturni djelatnik, doktor književnih znanosti. Bio je dogradonačelnik Subotice, dužnosnik Gradskog poglavarstva, od 1944. do 1948. v. d. ravnatelja i potom profesor Muške potpune gimnazije, a uoči odlaska u mirovinu kustos Gradskog muzeja. Uz dvije monografije; o biskupu Ivanu Antunoviću i svećeniku Paji Kujundžiću, napisao je i Kulturnu povijest bunjevačkih i šokačkih Hrvata, koja je u nastavcima objavljena u časopisu Klasje naših ravni, počevši od sveska 1.-2., 2002. do zaključno sa sveskom  11.-12., 2009., gotovo sedamdeset godina nakon što je napisana, a potom je tiskana i kao knjiga nakladom NIU Hrvatska riječ, 2010. godine. Matija Evetović je umro 2. srpnja 1972.

 

24. veljače 1921.

 

Umro je pjesnik Ante Evetović Miroljub, isprve franjevac, profesor filozofije i bogoslovlja, gvardijan samostana, a kasnije svećenik. Pisao je tananu liriku, psihološki i estetski produbljenu, obogaćenu socijalnim angažmanom i satiričnim žaokama. Domoljubnom poezijom dao je ne mali obol nacionalnom preporodu i kulturnom procvatu hrvatskog naroda. Osim prve (Sretni i nujni časi), posthumno su mu tiskane još tri knjige pjesama.  

 

25. veljače 1738.

 

Zapovjednik segedinske utvrde izdao je putovnicu s preporukom Pavlu Skenderoviću, koji je pušten iz turskog zarobljeništva da bi u Subotičkom vojnom šancu sakupio otkupninu za vojnike u zatočeništvu. Među njima je bilo više Subotičana koji su pali u zarobljeništvo kao pripadnici carske vojske koja je ratovala protiv Osmanlija u Bosni. Nema podataka o ishodu njegove misije.

 

25. veljače 1930.

 

Rođen je Tomo Vereš, teolog, sveučilišni profesor, plodan spisatelj i prevoditelj (jezici: hrvatski, mađarski, latinski, francuski i njemački), pripadnik Dominikanskog reda. Važnija djela su mu: Filozofsko-teološki dijalog s Marxom, Astronomija i teodicija, Iskonski mislilac, Pružene ruke, Dominikansko opće učilište u Zadru (1396. – 1807.), Prvo hrvatsko sveučilište, Bunjevačko pitanje danas, Sveti Vlaho i Dubrovnik, Razmišljanja jednog kršćanina i dr. Umro je 9. prosinca 2002.