20.02.2015
Vijesti
Sjednica Vlade AP Vojvodine
Nastavlja se financiranje kapitalnih projekata
Vlada AP Vojvodine je na svojoj sjednici od 11. veljače, kojom je predsjedavao dr. Bojan Pajtić, donijela Pravilnik o načinu realizacije programa i projekata u 2015. godini, čija je realizacija započeta iz sredstava Fonda za kapitalna ulaganja AP Vojvodine.
Radi se, za sada, o 36 projekta, koji u pogledu dokumentacije ispunjavaju sve uvjete da bude nastavljeno njihovo financiranje preko pokrajinske Uprave za kapitalna ulaganja. Njihova vrijednost iznosi 881,23 milijuna dinara. Među projektima su: postrojenje za preradu vode u Inđiji, poslovni inkubator u Senti, obilaznica kod Ade, brza saobraćajnica Ib reda br.13 na putu Novi Sad-Ruma, medicinska oprema za bolnice u Zrenjaninu i Kikindi, radovi na Domu zdravlja u Srpskoj Crnji, idejni projekt rekonstrukcije Internističkog bloka Opće bolnice u Pančevu, nastavak adaptacije zgrade Narodnog kazališta u Subotici i drugi.
Pokrajinska vlada dala je suglasnost na programe rada i finansijske planove za 2015. godinu više pokrajinskih institucija. Programom rada Pokrajinskog fonda za razvoj poljoprivrede za 2015.godinu predviđena su sredstva namijenjena za kreditiranje poljoprivredne proizvodnje u iznosu od 593 milijuna dinara. Za realizaciju planiranih aktivnosti Fonda za pružanje pomoći izbjeglim, prognanim i raseljenim licima, planirana su sredstva u iznosu od 55 milijuna dinara. Pokrajinska vlada dala je suglasnost i na programe rada i financijske planove u ovoj godini više kulturnih ustanova (Zavod za kulturu Vojvodine, Vojvođanski simfonijski orkestar, Kazališni muzej Vojvodine i Galerija likovne umjetnosti poklon zbirke Rajka Mamuzića).
Iz tekuće proračunske rezerve odobreno je povećanje aproprijacije kod Pokrajinskog tajništva za kulturu i javno informiranje u iznosu od 2,56 milijuna dinara. Ovaj iznos usmjerit će se Srpskom narodnom kazalištu iz Novog Sada, za troškove autorskih honorara za angažirana lica u realizaciji repertoara u 2014. godini, za baletske igrače strance, baletske igrače koji su dopunjavali ansambl i glazbenike koji su dopunili orkestar Srpskog narodnog kazališta.
Pokrajinska vlada je, na prijedlog Upravnog odbora Zavoda za kulturu vojvođanskih Mađara, i uz pozitivno mišljenje Nacionalnog vijeća mađarske nacionalne manjine, imenovala Martinu Gondi, diplomiranu novinarku, za v.d. ravnateljicu Zavoda za kulturu vojvođanskih Mađara. Dosadašnji ravnatelj Zavoda, mr. Jenő Hajnal, podnio je ostavku 5. prosinca 2014. godine, jer je izabran za predsjednika Nacionalnog vijeća mađarske nacionalne manjine.
(www.vojvodina.gov.rs)
Javni poziv za prijavu posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske
U cilju promicanja veza i jačanja suradnje Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske te očuvanja hrvatskog identiteta, odnosno promicanja hrvatskog jezika, kulture, tradicije i jačanja položaja hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske, kao i pomoć ugroženim pojedincima – pripadnicima hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske, Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske u 2015.godini objavio je Javni poziv za prijavu posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Javni poziv je namijenjen sljedećim kategorijama primatelja:
1) Neprofitne organizacije izvan Republike Hrvatske i u Republici Hrvatskoj (udruge građana, zaklade, ustanove i ostale organizacije koje ne ostvaruju dobit ili profit za svoj rad), kao i hrvatske zajednice izvan Republike Hrvatske koje se brinu za zaštitu prava i interesa Hrvata izvan Republike Hrvatske
2) Fizičke osobe čiji projekti obuhvaćaju brigu za očuvanje i jačanje identiteta Hrvata izvan Republike Hrvatske
3) Ugroženi pojedinci – pripadnici hrvatskog naroda s prebivalištem izvan Republike Hrvatske koji se nalaze u teškim socijalnim i materijalnim prilikama.
Javni poziv otvoren je do 18. ožujka 2015. a rezultati će biti objavljeni na službenoj internetskoj stranici Državnog ureda www.hrvatiizvanrh.hr.
Kuntić nazočio inauguraciji
u Zagrebu
Na inauguraciji hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, pored brojnih hrvatskih i inozemnih gostiju, nazočio je i predsjednik DSHV-a Petar Kuntić. On je istaknuo da je na Trgu sv. Marka posebno propraćen pljeskom nazočnih bio i dio iz govora predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović posvećen nacionalnim manjinama, u kome ističe da će pored razvijanja prava manjina u Republici Hrvatskoj, promicati i prava Hrvata u susjednim državama. U odnosu s Republikom Srbijom posebno mjesto imat će status i međusobna zaštita prava manjina.
Na kraju svečane inauguracije predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović na Trgu sv. Marka u Zagrebu, predsednik DSHV-a Petar Kuntić je na kratko razgovarao i s predsjednikom Vlade Republike Srbije Aleksandrom Vučićem, prenosi press DSHV-a.
Izglasane promjene
izbornog zakona.
Saborska je većina prošloga petka, 13. veljače, izmijenila Zakon o izborima zastupnika u Hrvatskom saboru i tako uvela preferencijalno glasovanje i na parlamentarnim izborima, prenosi Hina.
Oporba u glasovanju nije sudjelovala. Napustili su sabornicu nezadovoljni činjenicom da je predlagatelj, Klub SDP-a, u samom »finišu«, kad je glasovanje već počelo, dva puta promijenio mišljenje o odredbi kojom se zabranjuje kandidiranje pravomoćno osuđenima na bezuvjetnu zatvorsku kaznu.
Na kraju je prihvaćen amandman Mirele Holy (ORaH) po kojemu se kandidiranje zabranjuje svima koji su u trenutku raspisivanja izbora osuđeni na bezuvjetnu kaznu zatvora dulju od šest mjeseci i to ako su na izdržavanju kazne ili im njezino izvršenje tek predstoji.
Sve do isteka rehabilitacijskog roka neće se moći kandidirati osuđeni za najteža kaznena djela te za zlouporabu položaja i ovlasti.
Sastanak Bogaroški – Kirby
Poljoprivreda u Srbiji, a posebno u Vojvodini, veoma je važna gospodarska grana, složili su se u razgovoru u srijedu, 18. veljače, u Pokrajinskoj vladi, potpredsednik i pokrajinski tajnik za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Branislav Bogaroški i veleposlanik SAD u Republici Srbiji Michael Kirby.
Tijekom razgovora je bilo riječi o načinima kako unaprijediti poljoprivredu, učiniti korake koji će podstaći da ova djelatnost postane uspješnija i unosnija za one koji se time bave, ali i za ukupan ekonomski razvoj.
Branislav Bogaroški je predstavio programe koji se u AP Vojvodini sprovode u kontinuitetu već par godina. On je istakao da Pokrajinska vlada smatra da je za razvoj ukupne poljoprivrede posebno značajna predvidljivost u sprovođenju određene strategije u nekom srednjeročnom periodu, koja je u Vojvodini osigurana.
To se vidi iz podataka da se već petu godinu, dvije trećine proračuna za agrar ulaže u vodoprivredu. Od 7,1 milijardi dinara, koliki je proračun za poljoprivredu u 2015. godini, više od četiri milijarde će biti uloženo u vodoprivredu. U suradnji s lokalnim samoupravama, svake godine se rekonstruira oko 3.000 kilometara kanalske mreže.
Pored toga, svake godine se osiguravaju bespovratna sredstva kojima se stimuliraju profitabilnije poljoprivredne aktivnosti, kao što su proizvodnja u plastenicima, postavljanje protivgradnih zaštitnih mreže i navodnjavanje kap po kap u voćnjacima, kao i mini-prerađivački kapaciteti koji osiguravaju dodatnu vrijednost poljoprivrednom proizvodu.
U razgovoru je bilo riječi i o značaju bolje komunikacije, kako bi znanstvena saznanja i aktuelni stručni savjeti bili dostupni poljoprivrednicima.
Veleposlanik SAD Michael Kirby je rekao da mu je drago što se Pokrajina ozbiljno trudi unaprijediti poljoprivredu, da u Vojvodini živi puno ljudi za koje taj trud puno znači, kao što postoji kontinuitet u politici koja se primjenjuje u ovoj oblasti.
Eva Vukašinović s predsjednicima nacionalnih vijeća Makedonaca i Čeha
Nedovoljno poznavanje nadležnosti vijeća
Zamjenica pokrajinskog zaštitnika građana - ombudsmana za zaštitu prava nacionalnih manjina Eva Vukašinović sastala se ovoga tjedna s predsednicima Nacionalnih vijeća makedonske i češke nacionalne manjine – Borčetom Veličkoviskim i Štefanom Klepačekom.
Tijekom razgovora ukazano je na to da su najaktualnija pitanja rada nacionalnih vijeća nedovoljno poznavanje njihovih nadležnosti od strane većine interesnih grupa koje s njima dolaze u kontakt. S nadležnostima nacionalnih vijeća još uvijek su nedovoljno upoznati kako sami pripadnici nacionalnih manjina, tako i zaposleni u institucijama i ustanovama pred kojima građani i građanke ostvaruju svoja prava. Ovaj problem djelimice je uvjetovan i činjenicom da nacionalna vijeća nisu prepoznata u drugim zakonima koji se neposredno ili posredno tiču ostvarivanja prava pripadnika nacionalnih manjina. Ovakvo stanje dovodi do toga da su nacionalna vijeća i na početku drugog mandata u situaciji iznova objašnjavati svrhu svoga postojanja.