Arhiv tekstova

VODA: Ljudsko se tijelo sastoji od 60-65 posto vode koja na određeni način regulira različite tjelesne funkcije našeg organizma i svih organa ponaosob. Tako voda otapa i prenosi hranjive tvari kroz organizam, eliminira štetne tvari iz organizma te održava tjelesnu temperaturu. Voda je tijelu potrebna za održavanje potrebnog volumena krvi i ostalih tjelesnih tekućina, za održavanje normalnog krvnog tlaka, i kao glavni pokretač izmjene tvari u organizmu. Stoga dovoljna količina vode znači i normalnu gustoću krvi, normalan dotok kisika do mozga, mišića i ostalih organa.

Bez vode čovjek ne može izdržati duže od 4 dana. Voda se gubi putem kože, pluća, debelog crijeva i bubrega, odnosno mokraćom, fekalijama, disanjem i znojenjem, što u normalnim uvjetima iznosi do 2,5 litre dnevno. Pri obilnom znojenju gubitak tečnosti je i do 3-5 litara na dan.

 

ŽEĐANJE: Nažalost, mehanizam za žeđ ne govori nam na vrijeme da trebamo nadoknaditi izgubljenu tekućinu. Osjećaj žeđi označava početak dehidracije pa su ljudi koji obično piju malo tekućine izloženi dugotrajnom riziku od bolesti bubrega, poremećaja mentalnih funkcija, probavnog sustava i čak problema sa srcem. Zbog toga se ni u kojem slučaju ne smijemo osloniti isključivo na pojavu žeđi, jer je tada naša potreba za vodom već znatno narušena, nego moramo piti redovito i količinski dovoljno bez obzira na spomenuti osjećaj, osobito ako smo u godinama.

Gubitkom tekućine naša se krv počinje zgušnjavati pa je tako gubitak od samo 2 posto dovoljan da dođe do osjetnog pada naših životnih potencijala i osjećaja sveopćeg umora. Kod gubitka tekućine od 4 posto javljaju se glavobolja i mišićni umor, 5 posto rezultira nesvjesticom i grčevima, a gubitak od 10 do 15 posto volumena tekućine u organizmu završava fatalno po život. Nedostatak vode posebice je vidljiv na koži – našem najvećem organu (čini je 80 posto vode), koji je ujedno i glavni sakupljač tekućine. Voda održava našu kožu mekom, elastičnom i prije svega mladom. Svakako se smanjenjem količine vode u organizmu smanjuje i izlučivanje otpadnih tvari iz tijela.

 

ŠTA I KOLIKO PITI?: Da bismo izmjenu tvari i rad organa održali na optimalnoj razini, moramo u organizam unijeti 2,5 do 3 litre tekućine na dan. Potrebu za otprilike litrom tekućine naš organizam zadovoljava putem hrane koju unosimo u tijelo, a ostatak moramo nadoknaditi izravno, ispijanjem vode i različitih vrsta napitaka. Potrebu za nužnom tekućinom u organizmu nadopunite prirodnom i čistom vodom, negaziranom ili gaziranom mineralnom vodom u bocama. Ove vode ne sadrže klor, štetne tvari i neželjene mikroorganizme, a bogate su mineralima, čija je nadoknada, osobito kod obilnog znojenja veoma bitna. Zdravu alternativu mineralnoj vodi predstavljaju pak kvalitetni industrijski sokovi, ili kod kuće svježe istisnuti sokovi od voća i povrća, posebice rajčice, koji osim što će zadovoljiti potrebu za vodom, sadrže i bioelemente nužne za izmjenu tvari u organizmu, vitamine, minerale i enzime.

Zaslađene napitke – kavu, crni čaj i alkohol – koji sadrže previše šećera te malo ili nimalo hranjivih sastojaka, radi zadovoljavanja potrebe za vodom treba umjereno dozirati. Naime, njihovo je djelovanje, između ostalog, diuretsko, što znači da pospješuju izlučivanje tekućine iz organizma.

 

ZANIMLJIVOST: Na samom vrhu ljestvice vodom bogatog povrća nalazi se krastavac, koji sadrži 96,8 posto vode, šparoga – 93,6 posto, rajčica – 92,9 posto, patlidžan – 92,6 posto, tikvice – 92,2 posto. Kada je riječ o voću, najbogatija je lubenica s 90,2; jagode s 89,55; grejp s 89,0 posto, papaja s 87,9 posto te breskva s 87,5 posto i ogrozd s 87,3 posto vode.