Arhiv tekstova

Ove godine se navršava 100 godina od početka gradnje crpne postaje u Plavni. Ova glavna crpna postaja Vodne zadruge građena je od 1909. do 1912. godine s dva dizel motora od po 300 konjskih snaga i crpkama 2 x 2,5 m3 /sec. i bila je tada najveća na Balkanu. Crpne postaje su u početku radile na parni pogon i morale su imati osiguran ogrjev (ugljen). Plavanjska crpna postaja predstavljala je za ono vrijeme »posljednju riječ tehnike« na ovom polju.

Tih je godina podignut i priobalni nasip za zaštitu od poplave na dionici Bogojevo-Plavna po mjerniku Jenöu Tallusu. Radovi su trajali od 1909. do 1911. godine. Ugrađeno je je 3.763.863 m3 zemlje, a vrijednost radova iznosila je 2.165.185 kruna.

Usporedo s izgradnjom nasipa izgrađene su na plavanjskom dijelu nasipa i dvije čuvarnice, đenisu vrbaci i postavljena telefonska linija. Istovremeno su iskopani i odvodni kanali unutarnjih voda na dionici Sonta-Plavna u duljini od 42 km. Iskopano je 130 km kanalske mreže, a dio Glavnog kanala je već onda kopan plovnim bagerom – vedričarem. Ovo je bio prvi slučaj kompleksnijeg rješavanja melioracije Dunavom otetih površina. Spomenuti inženjer Jenö Tallos postao je 1913. godine direktor zadruge, a pod njegovim su vodstvom izvedeni najveći radovi u ovoj zadruzi u prvoj polovici 20. stoljeća.

 

Česte poplave

 

Tijekom povijesti na ovim su prostorima bile česte poplave (posljednja je bila 1965.), a bili su i brojni problemi s odvodnjavanjem. Zato je plavanjska crpna postaja uvijek imala značajnu ulogu. U borbi protiv stihije 1965. godine sudjelovalo je preko 26.000 osoba na teritoriju Vodoprivredne organizacije Bačkoj Palanci, s 208 komada mehanizacije. Ta je borba trajala 128 dana. Pokraj ostalog oštećeni su svi gospodarski objekti, a kanalska je mreža zamuljena. Oštećene crpne postaje: Labudnjača, Plavna, Bačko Novo Selo, Nova Palanka i Begeč brzo su dovedene u ispravno stanje, a nastavljena je rekonstrukcija obrambenih crta i nasipa tako da je danas ovo područje sigurno od poplave, a čišćenje kanala se intenzivno provodi na ovim prostorima. Ovim radovima dobiva se kraća obrambena crta, a od poplavljenih voda Dunava oduzete su površine gdje će se intenzivnije razvijati šumarstvo, ribarstvo, vodoprivreda i lovni turizam.

Poznata je misao da je Egipat »dar Dunava«. Moglo bi se reći da je i Vojvodina, a osobito južna Bačka »dar Dunava«. U našoj regiji Dunav još uvijek ima najveći značaj kao primatelj svih viškova vode. Nesumnjivo, život naše regije ovisi u velikoj mjeri o učinkovitom odvođenju viškova unutarnjih voda, ali treba istaknuti kako je i korištenje dunavske vode za natapanje kod nas u povoju.

 

Plavanjska crpna postaja

 

Kada govorimo o plavanjskoj crpnoj postaji, svi žitelji – i stari i mladi – odmah pomisle na Dunav kao zonu za odmor, rekreaciju i ribolov. S te strane Dunav pruža izuzetne mogućnosti cijeloj Vojvodini, a naročito stanovništvu priobalja. Ova stara crpna postaja, nekada najveća na Balkanu, više nije u punoj funkciji, a njezina uloga poprima drukčiji karakter. Budući da je potpuno očuvana i izvana i iznutra, ona bi mogla postati vrlo značajan kulturni spomenik, odnosno muzej. Ima sve uvjete za to, u što smo se nedavno uvjerili prigodom obilaska okolice Plavne.

Uz staru, izgrađena je i nova crpna postaja kod Karlovače, pokraj Podunavskog lovišta. Slijev »Plavna« sada se odvodnjava s dvjema crpnim postajama. Nova električna crpna postaja ima kapacitet 2 x 3,0 + 1 x 1,0 = 7,00 m3/sec. Kao što je već rečeno, u tijeku je rekonstrukcija sekundarne kanalske mreže, a izgrađena su 194 mosta i propusta (jedan na 62 ha).

U svakom slučaju objekt stare crpne postaje zaslužuje pozornost i na stanoviti način povezuje prošlost i sadašnjost naselja Plavne i njegovu vezu s Dunavom.