Arhiv tekstova

Vojvodina će 2019. godine biti globalno poznata turistička destinacija, koja će svojim jedinstvenim položajem, bogatom kulturnom baštinom, idiličnom ruralnom atmosferom, slikovitim pejzažima i naglašenom željom stanovnika za druženjem i uživanjem u životu, privlačiti turiste i posjetitelje koji putuju tražeći autentične doživljaje. Vojvodina će se pozicionirati kao destinacija s jakim kulturnim identitetom i vojvođanskim načinom života. 

Ovako Vojvodinu za deset godina vide izrađivači studije naslovljene Marketing strategija turizma Vojvodine – stručnjaci Sveučilišta Educons iz Srijemske Kamenice. Ovaj istraživačko-razvojni projekt naručilo je Izvršno vijeće AP Vojvodine prosinca prošle godine, a nedavno je predstavljen u Vizitorskom centru na obali Ludoškog jezera pokraj Palića.

 

Prihod od turizma 

ispod svake kritike

 

Pokrajinski tajnik za gospodarstvo István Pásztor ističe kako su se strategijom željeli definirati zajednički zadaci i sve ono što je potrebno učiniti da vojvođanski turizam postane ne samo potencijal Vojvodine već i da se iz tog potencijala izvuku određeni benefiti. 

»Obično se o turizmu govori kao o veoma prespektivnoj gospodarskoj grani Vojvodine, ali kada pogledamo brojke vidimo kako su te perspektive na veoma niskoj razini iskorištenosti. U odnosu na 2007. godinu ukupan devizni priljev Vojvodine iz područja turizma bio je svega 385 tisuća dolara. Mislim da je to ispod svake kritike. Ovim se dokumentom želi postići politički i opći društveni i stručni konsenzus oko toga što je potrebno uraditi da se taj priljev poboljša u predstojećim godinama«, kaže Pásztor.

Prema podacima Turističke organizacije Vojvodine, u pokrajini je 2008. godine ukupno boravilo više od 330 tisuća turista, od kojih su trećina bili strani gosti, dok je u isto vrijeme ukupno ostvareno oko 880 tisuća noćenja, što je za 6 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Najveći  promet, promatrano prema broju dolazaka i noćenja, ostvarili su gosti iz Crne Gore i BiH, a potom slijede Nijemci, Slovenci, Talijani i turisti iz Makedonije. Kao i u Srbiji u cijelosti, tako i u Vojvodini prevladuju individualni turisti, 64 posto (Srbija 40 posto) od ukupnog broja turista. Prisustvo organiziranih skupina turista iznosi 29 posto (Srbija 40 posto) i kampera svega 7 posto (Srbija 4 posto). 

Autori strategije ističu kako na početku novog razdoblja 2009.-2019. Vojvodina još uvijek važi za destinaciju s prilično nejasnim imidžem. Vojvodina kao turistička destinacija nije brend. Jedan od osnovnih problema vojvođanskog turizma još uvijek je njegova slaba prepoznatljivost i s tim u svezi povezane nejasne asocijacije, koje u potencijalnom turistu budi Vojvodina, odnosno vojvodanska turistička ponuda. 

 

Konkurentnost 

ispod prosjeka

 

»S jedne strane imamo ambicije definirati zajednički vojvođanski turistički proizvod, jer smo i u toj domeni ispod onoga kako bi moralo biti, a nakon toga definirati zajedničke korake i akcije za njegovo plasiranje na veoma intenzivnom i veoma zahtjevnom turističkom tržištu  ne samo zemlje već i okruženja i čitave Europe«, kaže Pásztor te dodaje kako o ovim pitanjima do studenog očekuje podršku Skupštine Vojvodine a poslije toga i akciju pripremanja provođenja strategije.

U okviru rada na pripremi Strategije razvoja turizma Srbije 2005. godine, na koju se inače oslanja vojvođanska studija, ocjenu konkurentnosti turističkog sektora dali su predstavnici lokalnih interesnih skupina povezanih s turizmom na području Beograda, Niša, Čačka i Vojvodine. Iz ankete se može vidjeti kako je ukupna konkurentnost Srbije ocijenjena nešto malo iznad prosječne ocjene, dok je konkurentnost Vojvodine ocijenjena nešto nižom ocjenom od prosječne. Iznad prosjeka su ocijenjeni prirodna i kulturna baština, gastronomija i ljudski resursi, dok je najnižom ocjenom  ocijenjen tzv. riječni turizam, premda za njegov razvoj postoje iznimne komparativne prednosti  koje još nisu postale i konkurentske.

Kao jedan od 14 prioritetnih projekata iz Programa gospodarskog  razvoja Vojvodine je  projekt razvoja nautičkog turizma na Dunavu u Vojvodini. Izgradnja nautičke infrastrukture, pristaništa, marina (na naslovnici novina je fotografija nedavno završenog takvog objekta u Apatinu), turističkih atrakcija na Dunavu, treba pridonijeti većem turističkom posjetu Vojvodini, ojačati njeno povezivanje kao regije s dunavskim riječnim turama i pridonijeti turističkoj promidžbi i ekonomskom razvoju šireg okruženja uz objekte nautičkog turizma. Studijom je u 16 podunavskih općina u AP Vojvodini utvrđeno 56 potencijalnih makrolokacija za izgradnju marina. S Dunavom, koji u Vojvodini dobiva punu snagu, s pritokama Savom, Tisom, Tamišem i Nerom, kanalima, gastronomijom, s preko 700 manifestacija  godišnje, kulturološkim, sociološkim obilježjima, Vojvodina može diferencirati mnoge turističke proizvode i stvoriti veću vrijednost za posetitelje i turiste. 

 

Turizam izuzetna 

šansa Vojvodine

 

»Turizam je izuzetna prilika Vojvodine s obzirom na lokalitete koje posjeduje, kako one koji su nedavno otkriveni, tako i već poznate, ali nedovoljno podložene marketing stategiji koja bi popularizirala sva ta mjesta i na temelju kojih bi Vojvodina mogla doći do značajnih sredstava, ne samo kada je u pitanju domaći turizam nego i međunarodni«, smatra predsjednik vijeća Sveučilišta Educons Aleksandar Andrejević.

Na teritoriju Vojvodine registrirana su 424 nepokretna kulturna dobra, evidentirano je više od dvije tisuće arheoloških lokaliteta iz prapovijesti, više od 500 lokaliteta  iz razdoblja antike i preko 200  nalazišta iz srednjeg vijeka. Obilježja i jedinstvenost prirodnih i kulturnih resursa pružaju Vojvodini nedvojbeno pozitivna polazišta za turistički razvoj u budućnosti. Riječno i kanalsko vodno blago, nautički turizam, toplice, tvrđave, dvorci, kašteli, salaši, lovišta, čarde i aktivnosti specijalnih interesa, neke su atrakcije Vojvodine za budući nastup na međunarodnom turističkom tržištu.

»Obično se kaže kako su teška vremena za velike pothvate, ali mislim da ovaj pothvat ne iziskuje toliko značajan novac koliko iziskuje postizanje konsenzusa i harmoničnu akciju svih onih koji su akteri u toj priči. Tu prije svega mislim na Izvršno vijeće putem Tajništva za gospodarstvo, Turističku organizaciju Vojvodine, kao i turističke organizacije pojedinih općina i same općine svakako, te poduzeća i poduzetnike koji su u sferi turizma. Praktički njihova zajednička akcija treba dovesti do toga da Vojvodina u boljoj mjeri iskorištava svoje potencijale«, kaže Pásztor te dodaje kako se nada će za projekte u turizmu biti novca.

»Nadam da će biti novca, premda danas to ne izgleda tako. Danas je situacija strahovito problematična jer primjerice ja kao pokrajinski tajnik koji u proračunu za 2009. godinu na raspolaganju imam okvir od 950 milijuna dinara, znači blizu jedne milijarde, nisam uspio potrošiti niti jedan jedini dinar. To je zbog toga što je Vojvodina u snošenju ukupnog tereta proračunskog deficita sabijena na izuzetno nisku razinu i to je strahovito značajan problem. Sigurno imam ambicija u sferu turizma uložiti dosta sredstava. Razvoj vojvođanskog turizma se ne može zamisliti bez privatnog kapitala, bilo stranog ili domaćeg, ali sigurno je veoma značajna uloga, osobito realizacija velikih pothvata iz master planova vezana za strana financijska sredstva.«