Arhiv tekstova

Ovoga tjedna, u utorak, završena je rasprava o amandmanima na Prijedlog zakona o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina, a po završetku je ministar za ljudska i manjinska prava Svetozar Čiplić izrazio nadu da će ovaj zakon u danu za glasovanje, danas 31. srpnja, biti usvojen ne samo prostom već i kvalificiranom većinom. Tijekom rasprave oporbene stranke – Demokratska stranka Srbije, Srpska napredna stranka i Srpska radikalna stranka – izjasnile su se protiv prijedlo\enog zakona, a Liberalno demokratska partija je usprkos neslaganju s pojedinim odredbama najavila kako će glasovati za donošenje ovoga yakona. 

Tijekom rasprave o amandmanima predstavnici oporbe su tvrdili kako se ovim prijedlogom zakona nacionalna vijeća »politiziraju« te da će se pretvoriti u neku vrstu političkih stranaka, odnosno da se ovim prijedlogom zakona  ide naruku samo određenim strankama. 

Ovlašteni predstavnik Vlade ministar Svetozar Čiplić, negirao je tvrdnje oporbe, ali je i dodao kako nacionalna vijeća u svom radu imaju elemente politike imajući u vidu da su im prenesene neke nadležnosti države, pokrajinskih institucija i lokalne samouprave i da su ovlaštena za obavljanje tih prenesenih poslova u području kulturne autonomije manjina. 

Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i republički zastupnik Petar Kuntić je kazao za Hrvatsku riječ da je ovaj prijedlog zakona »maksimum koji se mogao postići u sadašnjem društveno-političkom ozračju u Srbiji. Naime, vidjeli smo da Liberalno demokratska partija nema sluha za manjinske probleme, da stranku G17 plus ova priča ne interesira i da nisu sudjelovali uopće u radu tijekom cijelog dana te vrlo tvrd stav Srpske napredne stranke. 

Inače, kao republički zastupnik Kuntić je zajedno s još šest pripadnika manjina iz zastupničke grupe DS-a uložio sedam amandmana koje je Vlada prihvatila i koji su postali sastavni dio prijedloga. Među ostalim, amandman da  nacionalna vijeća mogu stjecati i otuđivati pokretnu i nepokretnu imovinu i da na osnovi odluke mjerodavnog tijela mogu biti korisnici sredstava u javnoj svojini, da se potpisi na obrascu za podršku izbornoj listi mogu ovjeriti osim u općinskom sudu i u općinskoj upravi ili mjesnom uredu, da pripadnici policije na dužnosti mogu ući na biračko mjesto samo ako su na biračkom mjestu narušeni red i mir a na poziv predsjednika biračkog odbora, te da elektori koje predlaže udruga nacionalne manjine trebaju priložiti rješenje o registraciji organizacije ali i pismenu odluku skupštine te udruge kojom se određuje za elektora.

Prema Kuntićevom mišljenju vrlo su male šanse da će ijedna nacionalna manjina moći napraviti poseban birački popis, te smatra da će se ovi izbori održati do konca ove godine putem elektora. »Dobro bi bilo da se u sljedeće četiri godine naprave posebni birački popisi jer je to prvi uvjet da se argumentirano traže zajamčeni mandati za predstavnike manjina u Skupštini. DSHV bi bio najsretniji kada bismo dobili poseban birački popis jer bi to bila najčistija situacija, dok elektorski izbori ostavljaju dosta toga nepoznatog. Svi imaju iste šanse unutar nacionalno-manjinskog korpusa sudjelovati na izborima i koliko će se uključiti ostale hrvatske institucije ovisi o njihovoj volji i organiziranosti, ali mislim da će doći do raslojavanja manjinskog korpusa na nacionalno-manjinsku i tzv. građansku opciju«, kaže Kuntić.