Arhiv tekstova

»Ovo je mali korak za čovjeka, a veliki za čovječanstvo« legendarna je izjava američkog astronauta Neila Armstronga, kada je 21. srpnja 1969. godine u 3.56 sati prema našem vremenu napravio prvi korak na Mjesečevoj površini. Taj trenutak najvećeg tehnološkog dostignuća u modernoj povijesti čovječanstva gledalo je uživo putem TV ekrana oko milijardu ljudi diljem svijeta, a zapravo je označio početak kolonizacije svemira, najsmionijeg ljudskog sna. 

Ispunjenju tog ljudskog cilja, kojim je čovječanstvo prvi put ostvarilo kontakt s drugim svijetom, nesumnjivo je pridonijela tadašnja blokovska podjela svijeta i stalno nadmetanje dviju supersila u osvajanju svemira. Prvi korak je napravio tadašnji Sovjetski Savez lansiravši u listopadu 1957. prvi umjetni satelit »Sputnjik 1«, a mjesec dana poslije i »Sputnjik 2«, što je za američku naciju bio šok te ih natjerao na odgovor osnivanjem svemirske agencije NASA-e, koja je »obećala« da će poslati prvog čovjeka u svemir. No, SSSR je ponovno bio brži, pa je 1961. godine prvi čovjek u svemiru bio kozmonaut Jurij Gagarin. Čak je i prva žena u svemiru bila Ruskinja Valentina Terješkova, koja je 1963. godine letjela u svemirskom brodu »Vostok 6«.

Americi je jedino preostalo odgovoriti osvajanjem mjeseca, što je u svom legendarnom povijesnom obraćanju Kongresu 25. lipnja 1961. godine najavio karizmatski američki predsjednik John F. Kennedy: »Vjerujem da se ova nacija samoj sebi treba obvezati da postigne cilj kojim bi prije kraja ovog desetljeća dovela čovjeka na Mjesec i vratila ga sigurno na zemlju. Nijedan projekt u svemiru u ovom razdoblju neće biti tako impresivan za čovječanstvo«, rekao je tada Kennedy i zapravo najavio rođenje najveličanstvenijeg američkog svemirskog programa »Apollo«, čija je realizacija počela pet godina kasnije, a svoju kulminaciju doživjela hodanjem prvog čovjeka po Mjesecu 1969. godine.

U trenutku obraćanja američkog predsjednika Kongresu, Amerikanci su imali ukupno samo 15 minuta iskustva u astronautskim letovima, pa ipak sedam godina kasnije iz svemirskog centra »Kennedy« u Houstonu lansirana je prva letjelica iz »Apollove« misije s ljudskom posadom »Apollo 8«, koja je imala zadaću ući u orbitu jedinog Zemljinog satelita. 

Tako je osam godina kasnije nakon Kennedyjeva govora naciji, projekt »Apollo« u koji su bile uložene 2,4 milijarde dolara i uključeno 400.000 ljudi, ušao u spektakularnu završnicu. Iz svemirskog centra »Kennedy« na Floridi 16. srpnja 1969. godine lansiran je svemirski brod  »Apollo 11« s tri člana posade, zapovjednikom Neilom Armstrongom te astronautima Michaelom Collinsom i Edwinom Buzzom Aldrinom. Sva trojica bili su 39-godišnjaci, iskusni piloti i astronauti. Letjelica je stigla nakon 76 sati leta u Mjesečevu orbitu. Prema planu, Michael Collins ostao je u zapovjednom modulu dok su se Armstrong i Aldrin prebacili u mjesečev modul (Orao) koji je sletio na površinu Mjesečeva Mora tišine 20. srpnja u 21.17 sati. Prve korake na Mjesecu napravio je Neil Armstrong, a u šetnji mu se zatim pridružio i Buzz Aldrin.

Ova značajna obljetnica, 40 godina prvog čovjekova hoda po Mjesecu, obilježila se ove godine posvuda na razne načine, a predsjednik SAD-a Barack Obama uručio je Neilu Armstrongu, Buzzu Aldrinu i Michaelu Collinsu 21. srpnja u Kongresu zlatnu medalju, najviše američko priznanje za civilna postignuća.