Arhiv tekstova

Poslednjih godina biljne vrste izumiru 1000 puta brže od očekivanog, a naš planet je siromašniji za 200 biljnih i životinjskih vrsta. Prema mišljenju stručnjaka razlog su klimatske promjene koje su u vidu suša i poplava sve vidljivije. Čovjek to najbolje osjeti preko cijene hrane koja je svakim danom sve skuplja, a predviđanja pojedinih znanstvenika idu u tom pravcu da će se u u 21. stoljeću ratovi voditi za izvore pitke vode. Zamjenik ravnatelja WWF-a, Globalne organizacije za zaštitu prirode za Dunavsko-karpatski program, Andreas Bekmen, za portal myserbia.net izjavio je kako se očuvanje i zaštita prirode ne mogu promatrati kao posebno interesiranje nekoliko entuzijasta, dodajući kako je glavni ekološki problem u Srbiji relativno visoka emisija ugljičnog dioksida i ostalih plinova koji stvaraju efekt staklenog vrta. Prema nekim istraživanjima, većina građana Srbije spremna je raditi na rješavanju ekoloških pitanja, a kao glavne probleme izdvajaju zagađenost vode, zraka i tla. 

Klimatske promjene nisu samo problem ljudi na udaljenim otocima u Pacifiku. Prema mišljenju Bekmana, ubuduće će biti posebice ugrožene ratarske oblasti južne Mađarske, Vojvodine i Banata u Srbiji, jer se očekuju duža sušna razdoblja, rekao je Bekman za portal myserbia.net.

 

Problemi tek dolaze

 

Podaci hidrometeorološkog zavoda pokazuju kako je srednji maksimum temperature zraka proteklih godina u Vojvodini zabilježen u kolovozu i iznosi oko 28º C. Posljednje desetljeće XX. stoljeća, kao i u ostalim dijelovima planeta, predstavljalo je najtoplije razdoblje ikada zabilježeno u Vojvodini. Svjedoci smo kako su iz godine u godinu ljeta sve toplija i klimatske promjene su ostavile posljedice po biljni i životinjski svijet u našoj okolici. Pod najzančajnijom klimatskom promjenom svakako se podrazumijeva očekivano povećanje prosječnih temperatura. Prema procjenama od kojih se polazi, poljoprivreda u Srbiji će, kao i u Rumunjskoj, Bugarskoj, Češkoj, Poljskoj, Austriji, Rusiji, Italiji, Grčkoj i Španjolskoj biti izložena najdrastičnijim posljedicama klimatskih promjena. Osim toga posljedice klimatskih promjena već osjeća biljni i životinjski svijet u okolici jezera Palić i Ludaš.

»Možemo reći kako je razina vode jezera Ludaš sve niža. Padaline su neredovite«, objašnjava Atila Agošton iz udruge »Riparia«.

S njegovim se mišljenjem slaže i šefica odjela za zaštitu životnog okoliša u JP »Palić-Ludoš«, Vesna Vider. Ona objašnjava kako je rano govoriti o tome kako klimatske promjene utječu na biljni i životinjski svijet u našoj okolici.

»Prave posljedice živi svijet će osjetiti kasnije. U jednom ovako novom rasporedu klime biljke  cvjetaju ranije, jer one ne reagiraju na godišnje doba nego na temperaturu i njihovo vegetativno razdoblje je kraće. Mi se moramo prilagoditi prirodi, jer ona nama neće«, ističe Vesna Vider.

 

Što uraditi?

 

Rezultat klimatskih promjena su suše i poplave, porast temperature, nedostatak vode za piće, industrijsku i poljoprivrednu uporabu, a i šumski požari su češći i ozbiljniji.

Zbog toga svi trebamo uraditi što možemo. Konvencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama preporučuje svim zemljama potpisnicama da obrazuju stanovništvo o posljedicama klimatskih promjena i očuvanju energije. Zbog toga se trebamo okrenuti ekološki prihvatljivim rješenjima i štedjeti energiju, saditi drveće, okretati se obnovljivim izvorima energije i slično.