Arhiv tekstova

Rad slamarki, pa tako i održavanje kolonije naive u tehnici slame, koja ih svake godine redovito okuplja u Tavankutu, kako bi nastala nova umjetnička djela od slame, značajni su dio naivne umjetnosti ovoga kraja.

Otvorenje 24. saziva Prve kolonije naive u tehnici slame upri-ličeno je u petak, 10. srpnja,  u Domu kulture u Tavankutu. Koloniju je otvorio predsjednik Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva »Matija Gubec« Ladislav Suknović, istaknuvši stvaralaštvo u tehnici slame izuzetno vrijednim segmentom naivne umjetnosti, koje svojom specifičnošću  izaziva veliku pozornost  u zemlji, ali i inozemstvu.

»Kao i prije 24 godine, Tavankut je središte jedne umjetničke vrijednosti. Mnogi možda naivu smatraju umjetnošću koja nastaje na rubu gradskog stvaralaštva, ali je njezina vrijednost upravo u kontinuiranu trajanju i pozornosti koju izaziva kod velikog broja ljudi, koji nas kontaktiraju i dolaze posjetiti našu galeriju slika od slame«, kaže Suknović, navodeći da galerija sada raspolaže izložbenim dijelom, prostorijom namijenjenom za suvenirnicu i održavanje radionica, te prostorijom u kojoj će biti smještene slike od slame sa svih dosadašnjih kolonija.

 

Kontinuitet u radu sa slamom

 

Svečanost otvorenja kolonije uljepšali su nastupom tamburaši i folklorci HKPD-a »Matija Gubec«, dok je uoči otvorenja, u galerijskom prostoru HKPD-a »Matija Gubec«, već tradicionalno postavljena i izložba slika od slame nastalih na prošlogodišnjem, 23. sazivu kolonije, koju je otvorio povjesničar umjetnosti i etnolog iz »Muzeja Slavonije« u Osijeku Grgur Marko Ivanković. On je tom prigodom izrazio zadovoljstvo glede očuvanja kontinuiteta u radu sa slamom, koji se, kao specifičnost Tavankuta i njegove okolice, uspijeva prenijeti i na mlade naraštaje.

»Drago mi je vidjeti da se kolonija kontinuirano održava već skoro četvrt stoljeća i da su u njezin rad također uključeni i mlađi naraštaji, što me iznimno veseli, jer je to znak da umjetnost slame neće izumrijeti. S umjetnošću slame susreo sam se prvi puta na Dužijanci u Subotici prije nekoliko godina. To je za mene bilo iznenađenje – na koji način i s kojom spretnošću, te umnim i fizičkim sposobnostima moraju baratati umjetnice, kako bi od jedne prilično grube biljke izradili fini materijal od kojega mogu napraviti tako senzibilne likovne prikaze. Također je zanimljivo da teme koje slamarke obrađuju nisu samo selo i običaji, već su se tematski odmakle od klasičnog poimanja naivnog iskazivanja umjetnosti«, navodi Ivanković dodajući, da umjetnost u tehnici slame u Hrvatskoj gotovo i ne postoji, te da rad sa slamom neznatnog broja pojedinaca upravo i potječe iz Vojvodine. Ivanković je istaknuo rad u tehnici slame akademskog kipara iz Osijeka Nikole Falera, koji je prije nekoliko godina počeo izrađivati skulpture od slame, koje postupno postaju baranjski brand. 

»Sviđa mi se intervencija ovoga osječkog kipara, a istodobno mi je drago da ova umjetnost ‘živi’ na opće prihvaćeni način u Tavankutu, čije ime je asocijacija na slike od slame«, rekao je Grgur Marko Ivanković, koji je u nedjelju, 12. srpnja, na Okruglom stolu koji se već tradicionalno održava u sklopu kolonije u Tavankutu, govorio na temu »Naiva u narodnom stvaralaštvu«.

Narodno staralaštvo

 

»Narodno stvaralaštvo je vrlo širok pojam, koji obuhvaća sve oblike ljudskoga stvaranja, u ovom slučaju stvaranja ljudi koji žive na selu, dok je pojam naive vezan i uz umjetnička dostignuća. Nažalost, narodno stvaralaštvo danas gotovo isključivo njeguju samo kulturno-umjetnička društva i ljudi po selima, koja zbog starosne dobi stanovništva polako izumiru, a s njima i tradicionalno narodno stvaralaštvo. Stoga su bitna kulturno-umjetnička društva, koja kroz pomladak pokušavaju bar tijekom nastupa sačuvati folklor, nošnju, pjesmu od zaborava«, rekao je Ivanković. 

Voditeljica slamarske sekcije HKPD-a »Matija Gubec« Jozefina Skenderović kaže kako je ovogodišnja kolonija zapravo priprema za iduću, jubilarnu, 25. po redu koloniju, na koju se planiraju pozvati svi njezini dosadašnji sudionici iz zemalja bivše Jugoslavije.

»Na ovogodišnjoj koloniji sudjeluju najvećim dijelom naše članice iz Tavankuta, Žednika, Subotice, a tu su i dvije slamarke iz Srijemske Mitrovice. Nakon Dužijance odmah ćemo započeti s organiziranjem iduće, 25. kolonije, jer za srebrni jubilej namjeravamo pozvati sve dosadašnje sudionike iz zemalja bivše Jugoslavije, koji su redovito sudjelovali na prvih pet kolonija. Bilo bi lijepo kada bismo se tim povodom svi ponovno okupili, te nam i ovogodišnji saziv kolonije protječe u tim mislima«, kaže Jozefina Skenderović.

Kolonija će trajati  do 19. srpnja, a tijekom njezina održavanja bit će priređen raznolik program. Otvorenje izložbe slika nastalih na ovogodišnjem sazivu »Prve kolonije naive u tehnici slame« u Tavankutu bit će upriličeno 7. kolovoza, s početkom u 18 sati, u predvorju Gradske kuće.