Arhiv tekstova

Najveći komunalni problemi u Subotici su neizgrađenost kanalizacijske i vodovodne mreže, neurađeni planovi detaljne regulacije, te brojni divlji deponiji kojih je sve više u rubnim dijelovima grada 

Ovi i drugi komunalni problemi evidentirani su proteklih mjeseci, kada su Suzana Dulić, članica Gradskog vijeća zadužena za komunalno područje te predstavnici gradske uprave, javnih i komunalnih poduzeća, obišli svih 36 gradskih i prigradskih mjesnih zajednica. 

 

Dotrajale septičke jame

 

»Uočili smo kako nema velikih razlika između gradskih i prigradskih mjesnih zajednica, ima samo velikih i malih problema na koje smo naišli. Za gradske mjesne zajednice zajednički su  problemi parkiranja, kontejnera i javnih to-aleta, dok su u prigradskim problemi seoskih putova, vjetrozaštitnih pojaseva, divljih deponija«, kaže Suzana Dulić.

Najveći i najskuplji, u smislu rješavanja, jest problem kanalizacijske mreže čija je izgrađenost tek oko 40 posto u gradskom području, dok u okolnim naseljima i ne postoji organizirano odvođenje otpadnih voda. Ocjenjujući da je takva situacija na granici alarmantnog, Suzana Dulić je istaknula kako problem kanalizacije grad mora strateški rješavati u dolazećem razdoblju, budući da je riječ o ogromnoj investiciji. Jedan od preduvjeta izgradnje kanalizacijskog sustava je prethodna izgradnja kolektora. Naime, u gradu postoji jedan kanalizacijski sustav koji grad dijeli na devet slijevova, ali u posljednjih 15 godina izgrađeno je tek 1600 metara kolektorske mreže, što znači da je desetljećima unazad građena samo sekundarna i tercijalna kanalizacijska mreža, koja sada svojim funkcioniranjem stvara iznimno velike probleme. 

»Svaki slijev mora imati po jedan kolektor koji bi morao pokrivati cijelu površinu slijeva, a mi imamo, primjerice, u Novom Selu slijev površine 680 hektara gdje kolektor pokriva samo 25 hektara, što je tek tri posto cijele površine slijeva«, kaže voditelj sektora investicija u JKP »Vodovod i kanalizacija« Goran Mijatović, te navodi primjer Gata, gdje se u jednom dijelu izlijevaju fekalije iz kanalizacijskog sustava zbog slijevanja vode iz susjednog slijeva. Još jedan veliki ekološki problem u svezi s tim su i septičke jame koje su najčešće dotrajale, prilikom velikih atmosferskih padalina iz njih se izlijevaju fekalije, a kućanstva nemaju novca ili, zbog malih placeva, nemaju prostor za izgradnju novih. Kada je riječ o vodovodnom sustavu situacija jedva da je malo bolja – vodovodna mreža je izgrađena na oko 60 posto teritorija grada, a čak šest okolnih naselja (Gornji i Donji Tavankut, Ljutovo, Bački Vinogradi, Šupljak i Hajdukovo) uopće nisu pokriveni javnom institucionalnom vodoopskrbom. 

»Loše je u svemu ovome i nezadovoljni smo zbog toga što je, s tehničko-projektnom dokumentacijom i do sada dobivenim odobrenjima za gradnju, vrijednost predračuna na razini od oko milijardu i 200 milijuna dinara, a realizacija je još uvijek izuzetno mala. Mislim da će u sljedećem razdoblju i grad morati o ovim pitanjima ozbiljnije razmišljati. Mi smo predložili da se donese srednjoročni financijski plan, naravno ukoliko se ovi pri-oriteti, koje smo ponudili kao struka, prihvate na razini grada«, kaže Mijatović. 

 

Novac opet problem

 

U pojedinim dijelovima grada, međutim, ne postoje ni detaljni planovi regulacije, što znači da se nikakva komunalna infrastruktura ne može graditi sve i da ima novca. Takav problem ima Mjesna zajednica Novo Selo u kojoj je prihvaćen program mjesnog samodoprinosa na 15 godina, planirano je izdvajanje za sufinanciranje svih akata, dokumenata, čak i za eventualnu eksproprijaciju, ali izrada plana detaljnje regulacije unatoč tome ide vrlo sporo.

»Ovdje je problem izuzetno ozbiljan, zbog regulacije ulica neke se ograde moraju pomicati, a ukoliko samo jedan jedini građanin nije voljan pomaknuti svoju ogradu cijeli posao oko dokumentacije je uzaludan«, kaže referent za programe mjesnih zajednica pri Direkciji za izgradnju grada Miroslav Evetović.

On ističe kako je za ovu godinu u trenutku kada je proračun donošen bilo planirano 950 milijuna dinara za programe Direkcije za izgradnju grada, međutim, u ovom trenutku poduzeće radi samo tekuće održavanje, popravke, krpljenje udarnih rupa, zamjenjuje se dotrajala i pokradena prometna signalizacija. »Na izgradnji novih prometnica, kolovoza, pločnika, biciklističkih staza ne radi se trenutačno ništa. Nekoliko ulica smo radili iz programa 2006. iz Fonda za kapitalna ulaganja, međutim, za sada nemamo pouzdanih informacija hoće li iz Pokrajinskog fonda ili iz NIP-a nešto biti odobreno. Grad bi u tom slučaju morao financirati polovicu odobrenog projekta, a ne znam kakva će odluka s tim u vezi biti donesena na razini grada«, kaže Evetović.