Arhiv tekstova

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske održao je prošloga tjedna, 8. srpnja, tematsku sjednicu pod nazivom »Hrvati izvan Republike Hrvatske – suradnja i obveza« na kojoj je istaknuta potreba za novom strategijom Hrvatske prema hrvatskoj dijaspori. Na sjednici, na kojoj su dijelom bili nazočni i nova predsjednica Vlade Republike Hrvatske Jadranka Kosor te predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebić, predložen je ustroj posebnog tijela koje bi koordiniralo rad svih državnih institucija koje skrbe o potrebama Hrvata izvan Hrvatske te mogući zakon o odnosu Hrvatske i Hrvata izvan Hrvatske. Ovome su susretu, osim čelnika Vlade i Sabora, državnog tajnika Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Davora Božinovića  i članova Odbora, nazočni bili i čelnici brojnih institucija u Hrvatskoj koji se bave i pomažu Hrvatima izvan Hrvatske, poput: Instituta Ivo Pilar, Instituta za povijest, Hrvatske matice iseljenika, Caritasa, Samostalne službe za Hrvate izvan Republike Hrvatske pri Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija, te predstavnici Hrvata iz BiH, među kojima i vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić te banjalučki biskup Franjo Komarica. Na skupu su govorili i mnogi predstavnici hrvatskih iseljenika iz svih krajeva svijeta, koji su iznijeli mnoge prijedloge kako poboljšati veze Republike Hrvatske s iseljeništvom. 

Na ovaj susret nisu bili pozvani predstavnici Hrvata iz Srbije.

 

Sustavnije, uz bolju 

koordinaciju

 

Saborski Odbor za Hrvate izvan Hrvatske postoji godinu dana a na njegovu čelu je dr. Ivan Bagarić, inače saborski zastupnik HDZ-a, rodom iz Tomislavgrada, BiH, koji za naš list ističe kako se u Hrvatskoj mora promijeniti paradigma o Hrvatima u svijetu, te da je formiranje ovoga Odbora potvrda aktualnih vlasti u Hrvatskoj kako se želi svoj narod u drugim okolnostima, drugim zemljama, »postaviti  na neki pijedestal važnosti«.

 »Na posljednjem aktualnom satu bivšem sam premijeru Ivi Sanaderu, kao saborski zastupnik, postavio pitanje o uspostavi učinkovitijeg odnosa Hrvatske prema Hrvatima izvan Hrvatske. Sve na svijetu se može poboljšati i unaprijediti pa tako i ti odnosi. Da bismo mi to napravili, moramo imati neki okvir, a to je ta Strategija koju smo najavili. Onda smo išli korak dalje, te smo htjeli uključiti ljude izvana, tj. u planu je bilo uključiti sve predstavnike manjine izvan Hrvatske. Međutim, tada se dogodila kadrovska promjena na vrhu naše Vlade, pa smo bili u dvojbi hoćemo li uopće organizirati taj sastanak Odbora ili ga, pak, odložiti za jesen. Na kraju smo odlučili održati ga. Znam da je važna ta simbolička uključenost predstavnika Hrvata na tom sastanku, ali na kraju smo organizirali sastanak u sastavu koji vam je poznat. Važan nam je bio cilj. Nismo mi isključili Hrvate-manjine. Kad uslijedi rad na pripremi Strategije svi će biti uključeni«, kaže o začetku ideje o Strategiji predsjednik Odbora za Hrvate izvan Hrvatske Ivan Bagarić, ističući kako je Hrvatska »zemlja u kojoj se dobro živi, koja je magnet za sve druge, pa i za Hrvate izvan Hrvatske, ali da Hrvatskoj nije u interesu da sve Hrvate, pa i ove iz susjednih zemalja, pokupi i dovede u RH«.

»Strategija će biti okvir za ukupno djelovanje kojim želimo postići veću koordinacijju aktivnosti, jer ovoga časa razne institucije rade razne poslove, a nitko precizno ne zna što tko od njih radi.  Mislim kako bi se trebalo usredotočiti da to djelovanje bude učinkovitije i djelotvornije, a projekti budu kvalitetnije birani, da se prate ishodi tih projekata, da Hrvati izvan Hrvatske budu zastupljeni, ali ne samo preko izabranih zastupnika iz jedinice dijaspora. Ja sam zastupnik iz BiH, ja mogu zastupati interese Hrvata iz Srbije, jer su i Hrvati iz Srbije glasovali za mene, ali ne mogu najbolje poznavati vaše probleme. Mi to želimo riješiti tako da se Strategijom postave ciljevi, nositelji i rokovi. Ja se nadam da će Vlada u njezinu okviru formirati dva nova instrumenta, a to su Savjet Vlade RH i Ured Vlade za Hrvate izvan RH. Budući da se u praksi pokazalo kako nema dobre koordinacije među institucijama koje se bave Hrvatima iz Hrvatske, po mom bi mišljenju ključna stvar bila formirati Ured pri Vladi koji bi koordinirao sve te aktivnosti, bio bi visoko pozicioniran, a ne neka deseta uprava u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija. Smatram da bi sva sredstva, koja se izdvajaju za Hrvate izvan Hrvatske, bilo dobro staviti na jedno mjesto, centralizirati ih, planski pomagati projekte i tim sredstvima gospodariti manirom dobrog gospodara, a ne da se ne zna tko što radi i pomaže. Drugi bi bio Savjet Vlade za Hrvate izvan Hrvatske. Njegovo bi funkcioniranje i koštalo, ali ne mnogo ako bismo pogasili neka druga tijela koja nisu učinkovita. U Savjet bi ušli predstavnici krovnih hrvatskih institucija iz Mađarske, Srbije, Makedonije i drugih zemalja. On bi okupljao veći broj ljudi, možda do tridesetak, prvenstveno Hrvata iz svijeta, a sazivao bi se jednom ili dva puta godišnje, ali na najvišoj razini, tj.  njihove bi susrete sazivao premijer ili ministar vanjskih poslova. Na tim bi se sastancima razgovaralo o problematici tih zajednica, ali iz prve ruke. Ovakvom organizacijom bismo, smatram, dobili na nekim novim elementima. Strategija, s Uredom i Savjetom, zaokružena zakoskim okvirom bila bi veliki korak naprijed i to je razlog ovoga posljednjeg sastanka Odbora«, kaže o planiranim novinama u odnosu prema Hrvatima izvan Hrvatske predsjednik saborskog Odbora za Hrvate izvan Hrvatske dr. Ivan Bagarić.

 

Zaključci s posljednje sjednice Odbora

 

Na tematskoj sjednici Odbora održanoj 8. srpnja doneseno je i nekoliko zaključaka, koji će, uz kompletan fonografski zapis sa sjednice, biti dostavljeni Vladi Republike Hrvatske kao doprinos izradi Strategije Republike Hrvatske za odnos prema Hrvatima izvan Hrvatske.

Odbor je, u prvome zaključku, podupro odluku o donošenju Strategije RH o Hrvatima izvan Hrvatske s ciljem uspostavljanja učinkovita i djelotvorna odnosa koji će se temeljititi na uzajamnoj, sveobuhvatnoj i sustavnoj potpori na ostvarivanju političke, gospodarske, socijalne, kulturne, znanstvene i svake druge suradnje, a u svrhu ostvarivanja zajedničkih ciljeva. Drugim zaključkom se predlaže Vladi RH da zbog koordinacije svih aktivnosti iz područja uzajamne potpore Hrvatske i Hrvata izvan RH, te praćenja njenog unapređenja, organizira Ured Vlade za Hrvate izvan Hrvatske kao operativno tijelo i Savjet Vlade kojega će činiti predstavnici Hrvata izvan Republike Hrvatske. Sukladno Ustavu Republike Hrvatske i međunarodnim propisima, a imajući u vidu specifične potrebe Hrvata izvan RH, Odbor u trećem zaključku potiče Vladu da u svojoj politici potiče zaštitu hrvatske manjine u svijetu, te potiče punu jednakopravnost i konstitutivnst Hrvata kao suverenog naroda u Bosni i Hercegovini.

 

Poželjne novine

 

Predsjednik Odbora za Hrvate izvan Hrvatske dr. Ivan Bagarić je u razgovoru za Hrvatsku riječ pojasnio i neke novine na kojima bi, prema njegovim riječima, trebalo raditi, kako bi se poboljšao položaj Hrvata izvan Hrvatske.

»Mi hoćemo da se Hrvati izvan Hrvatske, koji nemaju hrvatsko državljanstvo, a ima i takvih, ne smatraju strancima u Hrvatskoj. Trebao bi se mijenjati Zakon o strancima, odnosno trebalo bi donijeti Zakon o Hrvatima izvan RH, pa bi u njemu tada stajalo da se etnički pripadnik hrvatskog naroda koji nema hrvatsko državljanstvo – ne smatra strancem u Republici Hrvatskoj. Tako su, recimo, Slovenci riješili ovo pitanje. Neshvatljivo je i da Hrvatska s tolikom dijasporom nema propisano koliko mjesta su hrvatska sveučilišta dužna osigurati svake godine za Hrvate iz dijaspore,  a čiji bi studij financirala država Hrvatska. U Hrvatskoj, uz sve to, ne postoji studentska viza, pa dijete kad dođe recimo iz Kanade studirati u Hrvatsku, ono vadi privremene vize na godinu dana, zatim izađe van, pa je opet produžava«, pojašnjava Bagarić, koji je do sada, za jednogodišnjeg predsjedavanja Odborom za Hrvate izvan Hrvatske, bio u službenom posjetu Hrvatima u Mađarskoj, Crnoj Gori i Makedoniji. 

»Ja osobno nisam bio u Srbiji niti u izravnom kontaktu s tamošnjim Hrvatima, mada sam bio pozivan. Do sada su išli neki drugi iz Samostalne službe za Hrvate izvan RH. Ne kažem da odlazak u Srbiju nije važan, ali to nije presudno, jer mi od uposlenika Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, iz Veleposlanstva i Konzulata, dobivamo informacije o situaciji, aktualnim događanjima i problemima u hrvatskoj zajednici u Srbiji«, kaže Bagarić.