Arhiv tekstova

Pregovori s Radiotelevizijom Vojvodine

Iznesene potrebe i mogućnosti hrvatske zajednice

 

Na sastanku upriličenom u Radioteleviziji Vojvodine prošloga su petka, 10. srpnja, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Branko Horvat i ravnatelj NIU »Hrvatska riječ« Ivan Karan predstavili potrebe i mogućnosti hrvatske zajednice glede pripreme televizijskog programa na hrvatskom jeziku. Ovome su sastanku s čelnicima RTV-a, generalnim direktorom te glavnim i odgovornim urednikom Blažom Popovićem i Ljubišom Nikolinim, prethodila dva sastanka u Hrvatskom nacionalnom vijeću, gdje se razgovaralo o potrebama zajednice, te je ravnatelj »Hrvatske riječi« Ivan Karan napravio strategiju s kojom se krenulo u nove pregovore s čelništvom RTV-a. 

»Mi smo predložili da redakcija na hrvatskom jeziku bude dislocirana, odnosno da bude u Subotici, gdje je sjedište većine hrvatskih institucija. Rekli su nam kako nemaju ništa protiv toga, ni organizacijski ni poslovno, ali da traže da se u RTV-u, ali i hrvatskoj zajednici stvori konsenzus o tome. Tražili smo da bude troje uposlenika u toj redakciji i da, za početak, već od ove jeseni počnu pripremati jedan sat programa tjedno. U početku bi se nastavila emitirati emisija ‘Prizma’, a uz nju bi se tjedno pripremala i polusatna emisija na hrvatskom jeziku iz studija, što je najjeftinije. Mi moramo biti realni i uzeti u obzir situaciju u kojoj se nalazi ta medijska kuća, koja trenutačno ima 705 uposlenih viška, 300 milijuna dinara manjka, koja je u procesu prestrukturiranja prvog kanala, a zatim će na red doći i drugi kanal. Predložili smo i da se, slično poput natječaja za druge redakcije, raspiše i natječaj za vanjske produkcije na hrvatskom jeziku. ‘Hrvatska riječ’ je i ovoga puta, iako se natječaj nije odnosio na program na hrvatskom, aplicirala na njega. Htjeli smo se pojaviti i to je način malog pritiska, a slično smo se javili i na pokrajinski natječaj, iako smo unaprijed znali da će nas odbiti. Išli smo s dva projekta, jednom emisijom o kulturi i jednom putopisnom emisijom. Ako nas odbijaju samo zbog toga što imamo redovita mjesečna sredstva, mi onda nemamo mogućnost razvoja.  Druga produkcija koju smo predložili je ‘Cro medija’, koja bi pravila emisije po našem prijedlogu, a prema onome što je proisteklo iz naših ranijih razgovora. Oni bi mogli pratiti kulturna događanja, dok bismo mi iz ‘Hrvatske riječi’ pravili informativni dio programa, tj. ‘Cro medija’ bi pripremala emisije o kulturnim stvarateljima te glazbenim i kulturnim događanjima. Smatramo da bi ‘Hrvatska riječ’ od kraja iduće godine mogla tjedno producirati sat vremena programa na hrvatskom, a isto toliko i ‘Cro medija’. Predlažemo da se od kraja 2011. godine ide na sedam sati tjedno programa na hrvatskom, s tim da se razlika pokrije programima iz Hrvatske, a mi bi RTV-u pomogli kod nabave tih obrazovnih, kulturnih i dokumentarnih emisija proizvedenih u Hrvatskoj. Kako se redakcija bude razvijala, smanjivao bi se udio programa iz Hrvatske«, pojašnjava ravnatelj »Hrvatske riječi« Ivan Karan te dodaje kako su čelnici Radiotelevizije Vojvodine na prošlotjednom sastanku u načelu prihvatili iznesene zahtjeve i mogućnosti hrvatske zajednice i kako su zatražili da im se ostavi rok do polovice kolovoza, kako bi se pripremili za konačan dogovor i potpisivanje sporazuma između RTV-a i HNV-a o razvoju redakcije na hrvatskom jeziku. 

D. D.

Branko Horvat o novom zakonu O

nacionalnim vijećima

Uloga samo konzulativna

 

»Novi Zakon o nacionalnim vijećima je pozitivan, kreće s nekim novim idejama i pogledima, a što se tiče hrvatske zajednice, nakon gotovo sedam godina, uz novoizabrane članove Nacionalnog vijeća krenut će se u rad s novom snagom i novim ljudima«, rekao je za program na hrvatskom jeziku Radio Subotice predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Branko Horvat. Ovaj bi zakon trebao omogućiti nastavak demokratizacije društva i integracije manjina u sustav Republike Srbije, kaže Horvat. 

»Analizirajući ovaj zakon, ne možemo biti do kraja zadovoljni, ali je očito da će donijeti veće mogućnosti razvitka sustava egzistiranja i života nacionalnih zajednica. Nismo, dakle, u potpunosti zadovoljni, jer u svezi s onim što nam je najznačajnije i gdje smo očekivali značajnije ingerencije nacionalnih vijeća, očito je pomanjkala želja i volja države da nam se izađe u susret. Imali smo namjeru i želju i stoga smo predložili da nacionalna vijeća budu dominantni čimbenici u predlaganju kadrovske strukture u obrazovanju ili informiranju, tj. u ona četiri područja za koja vijeća imaju ovlasti. Tu bi riječ vijeća trebala biti doista vrednovana. Međutim, u mnogim pojedinostima je to ipak izostavljeno, odnosno možemo reći da se stanjila mogućnost da nacionalno vijeće bude mjerodavno u pogledu formiranja kadrova, nacionalne politike i tome slično. Mi ćemo moći reći svoje prijedloge i primjedbe, ali ne kao odlučujući čimbenik, nego samo kao konzultanti. Upravo smo to htjeli izbjeći, ali je očito da zakonodavac misli drugačije«, zaključuje Horvat i dodaje, kako je novi Zakon o nacionalnim vijećima pred nama i da će se HNV truditi do kraja iskoristiti njegove pogodnosti, jer on ipak pozitivno rješava puno stvari. 

»Višegodišnje kašnjenje s donošenjem Zakona o nacionalnim vijećima dovelo je manjinske zajednice u nezavidan položaj, jer njihovim institucijama upravljaju oni kojima je mandat davno istekao«, ističe Branko Horvat. On je također rekao kako je prijedlog da se odredi koliko se sredstava iz proračuna izdvaja za nacionalna vijeća također odbačen, tako da će pitanje financija biti rješavano od godine do godine, poput lokalnih samouprava. Nakon skupštinskog usvajanja slijedi organizacija izbora, dodao je na kraju za  program Radio Subotice predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Branko Horvat. 

S. J.

 

Sporazum ZKVH-a i hrvatskih medija

Unapređivanje prezentacije 

hrvatske kulture

 

Predstavnici medija koji informiraju građane na hrvatskom jeziku u Vojvodini iskazali su spremnost za suradnjom i što kvalitetnijim praćenjem kulture Hrvata s ciljem da se unaprijedi njezina medijska prezentacija – glavni je zaključak predstavnika relevantnih hrvatskih medija na radnom susretu održanom u četvrtak 9. srpnja u prostorijama Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Buduća suradnja bit će formalizirana potpisivanjem sporazuma kojim će se definirati međusobne obveze sudionika medijske scene hrvatske zajednice u Vojvodini, u čijoj osnovi će biti razmjena vijesti i informacija iz područja kulture i njihov što kvalitetniji medijski plasman. Na sastanku je također dogovoreno da se proces razgovora na ovu temu nastavi, budući da postoji potreba redovitijeg i sustavnijeg izvješćivanja ne samo hrvatske manjinske javnosti u Vojvodini već i svih drugih nacionalnih zajednica. Primijećeno je kako je hrvatska kultura nedovoljno vidljiva u kulturnom medijskom prostoru, a često i prešućivana od strane nehrvatskih medija. Na poziv Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata u razgovoru su aktivno sudjelovali u ime Hrvatske riječi direktor Ivan Karan, odgovorna urednica Jasminka Dulić, urednik televizijskog programa Josip Stantić, urednik katoličkog mjesečnika Zvonik preč. mr. Mirko Štefković, iz Uredništva programa na hrvatskom jeziku Radio Subotice Siniša Jurić te djelatnici Zavoda, ravnatelj Tomislav Žigmanov, urednica web portala Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Ljiljana Dulić kao i Katarina Čeliković.

Program obilježavanja 

19. obljetnice DSHV-a

 

U povodu obilježavanja 19. obljetnice od osnutka DSHV-a, u Subotici će danas, 17. srpnja, boraviti predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić, kojega će čelništvo DSHV-a, na čelu s predsjednikom Petrom Kuntićem, dočekati na platou ispred franjevačke crkve, gdje će u 17 sati biti služena svečana sveta misa. Po svršetku mise, s početkom u 18 sati, u Velikoj vijećnici Gradske kuće uslijedit će svečana akademija, poslije koje će predsjednik Sabora imati upriličen razgovor s gradonačelnikom Subotice Sašom Vučinićem. Nakon toga visoki uzvanik iz Republike Hrvatske obratit će se novinarima, te će se program obilježavanja obljetnice DSHV-a nastaviti u Domu DSHV-a, Beogradska cesta 31., a potom i na svečanoj večeri u restoranu »Majur« na Kelebiji.

 

Hrvatski uskoro službeni jezik u Šidu?

 

Zamjenik pokrajinskog tajnika za propise, upravu i nacionalne manjine Mato Groznica, pokrenuo je inicijativu za uvođenje hrvatskog jezika u službenu uporabu u mjestu Sot, u općini Šid. »U naselju Sot živi preko 25 posto građana hrvatske nacionalnosti, što je preduvjet za uvođenje hrvatskog kao službenog jezika. Ideja je naišla na dobar prijam u upravi šidske općine«, kaže za »Hrvatsku riječ« Mato Groznica, koji je i član Izvršnog odbora HNV-a. »Stekao sam dojam da će oni vrlo brzo poduzeti korake na promjeni Statuta općine Šid kako bi se hrvatski proglasio službenim u tom naselju, no, nije nemoguće da tom odlukom bude uskoro obuhvaćena čitava općina«, ističe sugovornik HR. Službena uporaba bi podrazumijevala, na primjer, postavljanje dvojezičnih ploča na gradskim i državnim institucijama i poduzećima, kao i ploča s nazivima mjesta, dodaje Groznica.  Sastanak je održan 9. srpnja u sjedištu općinske uprave koju su predstavljali predsjednica Nataša Cvetković i pročelnik za opće poslove Romko Papuga. U razgovorima su sudjelovali i šidski župnik Nikica Bošnjaković, njegov kolega iz župe Sot, te predstavnici hrvatske zajednice iz Šida i Sota. Mato Groznica je poslije razgovora u lokalnoj samoupravi u Šidu posjetio i župu Presvetog Srca Isusovog gdje su razmatrane ideje u cilju organiziranog i institucionalnog djelovanja Hrvata na tim prostorima. »Prigodom povratka u Novi Sad obišao sam i župnu crkvu i župni stan u Kukujevcima koji su u veoma lošem stanju nakon što su ih godinama ispod svake civilizacijske razine koristili novopečeni Kukujevčani«, ističe Groznica. Zamjenik pokrajinskog tajnika za propise, upravu i nacionalne manjine posjetio je i Staru Bingulu, koja je jedino mjesto u Srijemu gdje je u službenoj uporabi pokraj srpskog i hrvatski jezik. »Mjesto je uistinu na ‘kraju svijeta’, bez osnovnih komunalnih uvjeta, ali s uredno dvojezično ispisanim pločama na mjesnom uredu«, zaključio je Mato Groznica.

J. S.

 

Attila Juhász u posjetu Zavodu 

za kulturu vojvođanskih Hrvata

 

Pomoćnik pokrajinskog tajnika za kulturu zadužen za odnose s nacionalnim zajednicama Attila Juhász sa svojim suradnicima službeno je u utorak, 14. srpnja, posjetio Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata. Tom je prigodom detaljno upoznao proces konstituiranja Zavoda, dosadašnje aktivnostima te probleme koji se pojavljuju u njegovu radu. U srdačnom razgovoru, ravnatelj Zavoda Tomislav Žigmanov iscrpno je informirao pomoćnika tajnika o dosadašnjim rezultatima rada, istaknuvši zadovoljstvo onim što je u prvih šest mjeseci rada učinjeno. Ponajprije, naveo je Žigmanov, uspostavom internetske stranice Zavoda načinjen je pomak u ustrojavanju i profiliranju hrvatske kulturne scene u Vojvodini kao relativno samostalne činjenice – putem nje se mogu dobiti sve relevantne informacije o hrvatskoj kulturi u Vojvodini. S druge strane, učinjeni su i prvi koraci na prezentaciji suvremene hrvatske umjetničke produkcije, zatim u znanstvenim istraživanjima, poslovima na bibliografiji, arhivistici, objavljivanju djela trajnije vrijednosti... Pozitivno ocijenivši rad Zavoda, Attila Juhász je iskazao uvjerenje da će pokrajinske vlasti nastaviti podržavati sve novoosnovane zavode za kulturu nacionalnih zajednica u Vojvodini. Ujedno, Attila Juhász je rekao kako će biti nastavljena redovita međusobna komunikacija. Tijekom razgovora je konstatirano kako su podaci iz hrvatske kulture i općenito hrvatske zajednice u Vojvodini na pojedinim internetskim stranicama pokrajinskih tijela uprave i ustanova kulture necjeloviti i zastarjeli, te da će se oni nadopuniti i ažurirati s informacijama prikazanim na internetskim stranicama Zavoda.

 

Nastavnici na stručnom 

usavršavanju u Primoštenu

 

Petnaestero učitelja i nastavnika koji izvode nastavu na hrvatskom jeziku u Vojvodini, boravilo je od  4. do 12. srpnja u Primoštenu na stručnom seminaru hrvatskoga jezika. Osim nastavnika iz Vojvodine, na seminaru su sudjelovali i polaznici iz Bosne i Hercegovine, Mađarske, Austrije, Crne Gore, Makedonije, Rumunjske, Švedske i Kanade. Organizator seminara je Agencija za odgoj i obrazovanje uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske. 

D. B. P.

 

Ispravak

 

U broju 331 »Hrvatske riječi«  od 10. srpnja 2009. obavljen je članak pod naslovom »U subotičkoj Gimnaziji popunjen hrvatski odjel«, u kojem su se potkrale tri pogreške. Molimo vas da, ukoliko ste u mogućnosti, objavite sljedeće ispravke.

 

Stoji : »Najbolje rangirani učenik osvojio je ove godine 98,50 bodova, dok jednom učeniku poslije polaganja prijamnog nedostaje 0,72 boda te će se upisati u Paulinum.« A treba: »Najbolje rangirani učenik osvojio je ove godine 98,50 bodova, dok jednom učeniku poslije polaganja prijamnog nedostaje 0,72 boda te se nadamo da će uspijeti upisati hrvatski odjel u Gimnaziji, jer će se jedan od primljenih učenika upisati u Paulinum.«

Stoji: »U prvoj godini upisa u odjel na hrvatskom jeziku u Gimnaziji nismo ispunili kvotu, a sada je ove godine evidentno i kako kvaliteta raste, jer je neophodan veći broj osvojenih bodova za upis.« A treba: »U prvoj godini upisa u odjel na hrvatskom jeziku u Gimnaziji nismo ispunili kvotu, a sada, u trećoj godini upisa, je evidentno kako i kvaliteta raste, jer je neophodan veći broj osvojenih bodova za upis.«

Stoji: »HNV se Ministarstvu prosvjete obratio sa zahtjevom da se sljedeće upisne godine za upis u gimnazijski odjel na hrvatskom jeziku polažu predmeti hrvatski jezik i matematika, budući da će tada iz OŠ ‘Matko Vuković’ izaći prva generacija osnovaca, koji su svih osam godina pohađali nastavu na hrvatskom jeziku.« A treba: »HNV se Ministarstvu prosvjete obratio sa zahtjevom da se sljedeće upisne godine za upis u gimnazijski odjel na hrvatskom jeziku polažu predmeti hrvatski jezik i matematika na hrvatskom jeziku, budući da će tada iz osnovnih škola: ‘Matko Vuković’, ‘Ivan Milutinović’,  ‘Vladimir Nazor’ i ‘Matija Gubec’ izaći prva generacija osnovaca, koji su svih osam godina pohađali nastavu na hrvatskom jeziku.«

Stanislava Stantić Prćić, članica IO HNV-a zadužena za obrazovanje