Arhiv tekstova

Srpanj i kolovoz su oni mjeseci kada uposleni najviše koriste svoje godišnje odmore. Osim seljaka. A, jeste li se ikada zapitali kada seljaci »koriste« godišnji odmor? No, o seljacima i žitu malo kasnije u ovome tekstu. Ionako se seljaka uvijek sjetimo »malo kasnije«, kad zatrebaju, a kako je žetva pri kraju, bit će ponovno priče o seljacima i kada krene jesenska sjetva, a valjda će nam seljaci trebati i iduće godine.

Dakle, neki od uposlenih su na morima i plažama, a tu se potkrade i neki od odraslih, a »neuposlenih«, a neki su opet, odrasli i maleni, ostali kod svojih kuća. Bilo kojoj od ovih grupa da pripadate, nosili tamne naočale za sunce ili bili bez njih, teško ćete nazreti na ekonomskom horizontu želja viziju dugoročno održivog gospodarskog rasta. No, globalna recesija će ostati jednoga dana iza nas, bit ćemo »samo« stariji, ali treba biti strpljiv, a na strpljivost smo istrenirani u posljednjih dvadeset godina. Bilo kako bilo – bogatima se nikada neće »uzimati« da bi se dalo siromašnima. Ako je recept za ekonomski oporavak, a koji tako lijepo zvuči: obnavljanje gospodarskih djelatnosti u državi, umanjenje javne potrošnje i poboljšanje poslovnog okruženja, onda u staroj dobroj igri za djecu, koja se zove »školice«, ne bi smjeli preskočiti kućicu označenu kao – porezi. A, preskače se, pa se preskače. Znači ponavljanje: kako provesti reformu poreza na dohodak i na dobit. Tiče se naravno gospodarenja, ako hoćete biznisa i situacije da su »mali-mali biznismeni«, htjeli-ne htjeli, još uvijek dijelom u sivim zonama kako bi preživjeli. 

Ne znam hoće li se unaprijediti investicijska klima u Srbiji, ali je dobro što su na mala vrata međunarodne kompanije donijele neophodne sastojke za recept ekonomskog rasta: suvremenu tehnologiju, kakav-takav pristup svjetskom tržištu, kao i inovacije u području kvalitete proizvoda, ambalaže i medijskog predstavljanja. No, stara je izreka – lako je biti pametan kad imaš novca. Opet, s druge strane brine podatak da je vanjskotrgovinska razmjena Srbije u prvih pet mjeseci ove godine zabilježila pad od 37 posto u odnosu na isto razdoblje u prošloj godini. Ne cvjetaju ruže ni i susjedstvu. Kako pokazuju podaci Hrvatske narodne banke, izravne strane investicije u Hrvatsku u prvom tromjesečju ove godine bilježe pad od 42 posto u odnosu na isto razdoblje od lani. 

Brinemo se pomalo zbog ekonomske situacije, ali brine se i premijer Cvetković, koji ovih dana ipak tvrdi kako na jesen neće postojati nijedan makroekonomski razlog za prosvjede građana na ulicama Srbije. Znači, sve će biti dobro, samo da se vratimo s mora, pa da počnemo raditi. A seljaci? Proslava Dužijance na sjeveru Bačke – kojom se obilježava završetak žetvenih radova, već je u tijeku. Na niske otkupne cijene žita ispod svakog kriterija seljaci su već navikli, kao i na vremenske nepogode. Možda će biti bolje dogodine. Kaže se da od viška pameti ne boli glava, a u posljednjih dvadeset godina dovijali smo se postignuću »kako biti pametan«. Vrijeme je pred nama, valjda ćemo nešto smisliti.