Arhiv tekstova

Idealan bi recept bio sljedeći: malo lokalna samouprava, malo pokrajina, malo Ministarstvo kulture, malo matična država i godišnja financijska konstrukcija neke od tridesetak postojećih hrvatskih udruga koje se (u užem ili širem smislu) bave kulturom mogla bi biti uspješno zaključena. Ipak, poznato je kako to u stvarnosti najčešće nije slučaj. Novca za kulturu – gdje god da se okrenete – nikad dovoljno, pogotovo sad u vrijeme recesije, koja je, ako nam je za utjehu, pogodila i svjetski bitne kulturne veličine poput Broadwaya ili filmskog festivala u Canessu.

Osim natječaja u mjestu u kojem djeluju, udruge hrvatske nacionalne zajednice su sredstva za svoje projekte u ovoj godini mogle potražiti na natječajima što su ih raspisali: Ministarstvo kulture Republike Srbije (za sada još nepoznat iznos), Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracije Republike Hrvatske (oko 55.000 eura), Pokrajinsko tajništvo za propise, upravu i nacionalne manjine (3,7 milijuna dinara) i Pokrajinsko tajništvo za kulturu (1.450.000 dinara za prvo tromjesečje). 

 

Ništa prije rebalansa

 

U svezi s posljednjim natječajem, treba napomenuti kako na internetskoj stranici toga tijela stoji sljedeća obavijest: »Na osnovi Odluke o načinu i prioritetima u izvršavanju proračuna Autonomne Pokrajine Vojvodine za 2009. godinu i o načinu realizacije transfera jedinicama lokalne samouprave, preliminarni rezultati natječaja Pokrajinskog tajništva za kulturu stavljaju se izvan snage do usvajanja rebalansa proračuna Autonomne Pokrajine Vojvodine za 2009. godinu.«

Uz i dalje postojeće probleme udruga kod prijavljivanja na natječaje (o čemu smo pisali u pretprošlom broju tjednika), kao jedan od problema ističe se i mali iznos sredstava namijenjenih natječajima za potrebe programa i projekata udruga hrvatske nacionalne zajednice. »Sredstava koje država izdvaja daleko su manja od stvarnih potreba udruga«, kaže član Izvršnog odbora HNV-a zadužen za kulturu Željko Pakledinac. »Primjerice, na natječaju Pokrajinskog tajništva za propise, upravu i nacionalne manjine potraživanja za projekte hrvatskih udruga bila su ukupno 15 milijuna dinara, a natječajem je za to namijenjeno je 3,7 milijuna dinara«, kaže Pakledinac.

 

Moramo nastupati 

agresivnije

 

Davor Dulić, predsjednik Izvršnog odbora Hrvatskog kulturnog centra »Bunjevačko kolo« iz Subotice, udruge s najvećim brojem članova u hrvatskoj zajednici, kaže kako bi vojvođanski Hrvati trebali agresivnije nastupati pred resornim tijelima države glede dolaženja do sredstava za projekte.

»Mislim da toga novca ima, ali da mi kao relativno mlada zajednica, nismo još u stanju doći do tih sredstava«, kaže Davor Dulić. »Strateški mi bismo već sada za iduću godinu trebali lobirati na svim razinama za veća sredstva. A to možemo samo kao zajednica. Ovo što sada radimo je po mom mišljenju pogrešno. Svaka institucija se bori za sebe, i na kraju svi dobijemo po malo«, dodaje on.

Za redovitu djelatnost Centar od grada dobiva 50.000 dinara mjesečno za režijske troškove plus plaću za jednog stalno uposlenog. Iz proračuna lokalne samouprave dobivaju i dio sredstava za održavanje Dužijance, koji ove godine iznosi oko 2 milijuna dinara. Po Dulićevim riječima, recesija u kulturi nije ništa novo za HKC »Bunjevačko kolo«. »Tradicijska kultura i ovaj vid okupljanja mladih, što ih mi promoviramo, generalno se slabo potiče«, kaže on. 

 

Obećaju, pa ne isplate 

 

Tajnik Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva »Stjepan Radić« iz Novog Slankamena Ivan Gregurić kaže kako ova udruga redovito konkurira na natječaje pokrajinskih tajništava, republičkog Ministarstva kulture, te MVPEI Republike Hrvatske.

»Na prvom natječaju iz pokrajine smo odbijeni, ali su nam na drugom odobrena sredstva za projekt ‘Škole žičanih instrumenata’. To nam je važno jer oni koji su ranije svirali otišli su dalje na školovanje ili su se zaposlili, tako da dosta njih više ne svira. Ovaj nam projekt pomaže da obučavamo nove članove«, objašnjava Gregurić.

Rad udruge, kako kaže, pomaže i Općina Inđija. »Za ovu godinu dobili smo 200.000 dinara, od čega nam je uplaćeno samo 50.000 dinara. Iako nam obećaju to, i ranijih godina nam nisu uplaćivali cijeli iznos. Slično je i kod drugih udruga u općini«, ističe tajnik udruge.

On napominje kako je za kvalitetan projekt potrebno izdvojiti više vremena te angažirati više ljudi, što je u ovoj udruzi, bar zasad, teško izvodivo. »Ovdje u Slankamenu veliki broj ljudi se bavi poljoprivredom i nema vremena za takvo što. S druge strane, mladi koji se školuju pitanje je hoće li se vratiti u Slankamen«, kaže Ivan Gregurić. 

 

Upitan opstanak tamburaške sekcije

 

Prije tri godine osnovano HKUPD »Mostonga« iz Bača dosad je financijska sredstva dobivalo od Općine Bač, Pokrajinskog tajništva za propise, upravu i nacionalne manjine, i MVPEI, kaže predsjednik udruge Stjepan Čoban.  

»Tijekom 2008.godine, od potrebnih i traženih sredstava odobrena su sredstva podmirila oko 70 posto potreba udruge. Ove godine, a evo već je kraj lipnja, na žiro-račun udruge uplaćeno je samo11 posto potrebnih i traženih sredstava i to od Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Subotici. Ostala očekivana sredstva za projekte i redovitu djelatnost iz proračuna Općine Bač, obećanih 175.000 dinara, i Pokrajinskog tajništva za propise, upravu i nacionalne manjine do danas još nisu stigla na račun. Mi smo mlado društvo i da bismo formirali sekcije moramo usavršiti naša znanja, a za to trebamo platiti«, kaže on.

Po sadašnjem financijskom stanju, realizacija projekata s kojima je »Mostonga« konkurirala na natječajima, upitna je, a pomanjkanje sredstava za redovitu djelatnost dovest će u pitanje i rad pojedinih sekcija, prvenstveno tamburaške, za koju se godišnje izdvaja oko 150.000 dinara. 

 

Analiza, pa seminari

 

Da udruge imaju problema s financiranjem ukazali su već prije rezultati ankete o stanju u udrugama kulture koju je proveo Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata. No, kako je istom analizom također utvrđeno, u tom području vidljiv je i nedostatak racionalne slike o tome tko sve  i što se sve financira, kao i problem pomanjkanja znanja i vještina u dolaženju do novca. Stoga je, kako je tada istaknuto, potrebno učiniti napore u stvaranju karte donatora i tijela državne uprave – od lokalne do republičke, te podizanju kapaciteta za »fundraising« hrvatskih udruga kulture.

Dakle, dijagnoza je dana, a sada treba raditi na »ozdravljenju«. U tom smislu, Hrvatsko nacionalno vijeće u suradnji sa Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata, u rujnu organizira seminar na kojem će se problemi udruga vezani uz apliciranje na natječaje nastojati prevladati. Čeka se još samo na rezultate…