Arhiv tekstova

Ivo Sanader, bivši hrvatski premijer i predsjednik HDZ-a, povukao se 1. srpnja iz aktivne politike, što je objavio na izvanrednoj konferenciji za novinare u Banskim dvorima, poručujući kako je njegov posao obavljen, da se njegovo političko djelovanje završava, te da je vrijeme za druge. U politici je aktivno proveo gotovo 20 godina, 10 godina je bio na čelu Hrvatske demokratske zajednice, te gotovo 6 godina na čelu Vlade Republike Hrvatske. Na prve upite novinara o razlozima povlačenja Sanader je rekao kako se »ne može reći da neuspjeh u pregovorima s EU nema veze s njegovom ostavkom na sve funkcije«, te je u namjeri otklanjanja nagađanja, odmah spomenuo kako mu povod nisu zdravstveni razlozi. 

Ovaj događaj je bio veliko iznenađenje kako za političku scenu u Hrvatskoj, kojom je premijer kao osoba od autoriteta samouvjereno kormilario, tako i za državnike u Europi i Europskoj Uniji. 

U Hrvatskoj je ovo bio prvorazredni događaj u godini koja je u ovoj zemlji potvrdila veliki utjecaj svjetske ekonomske krize i veliki proračunski deficit, neuspjeh u pregovorima s EU zbog slovenske blokade, a najavljuje i lošu turističku sezonu koja će značajno smanjiti prihod ove turističke zemlje. Iako se činilo kako će ostavka premijera na burzi proći relativno normalno, ulagači su se ipak preplašili i snažno srušili cijene dionica i indeksa Zagrebačke burze. Na inicijativu Sanadera, na njegovim ga je pozicijama naslijedila Jadranka Kosor.

 

Iznenadno povlačenje

 

Sanader je u oproštajnom govoru, najavljujući svoj odlazak s političke scene Hrvatske, istaknuo kako 

odlazi zadovoljan što su strateški ciljevi ostvareni, odnosno što je »Hrvatska postala istinski čimbenik međunarodne politike: članica  Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, članica NATO saveza, te je na pragu ulaska u EU«. Ustvrdio je kako je Hrvatska pokrenuta i na unutarnjem planu, potkrijepivši to povjerenjem glasača na nedavnim izborima, te je istaknuo kako je ponosan i na uspjehe stranke koju je vodio. 

Ono što mu se u njegovoj premijerskoj karijeri pripisuje za uspjeh su: ulazak RH u NATO, otvaranje pregovora s EU nakon uhićenja odbjeglog generala Ante Gotovine, službeno kandidiranje RH za prijam u EU i pristupni pregovori za ulazak, pomoć obnovi srpske nacionalne manjine u RH i ulazak SDSS-a u vladajuću koaliciju, reguliranje pitanja branitelja zakonom o braniteljima, dovršetak autoceste Zagreb-Split, Zagreb-Rijeka i još nekoliko stotina kilometara novih autocesta, povrat duga i isplata božićnica za umirovljenike, besplatni udžbenici u osnovnim školama i drugo. Među neuspjehe svrstavaju mu blokadu prijama Hrvatske u EU, nerješavanje problema teritorijalnih posizanja Slovenije za hrvatskim teritorijem, ogroman inozemni dug i rekordnu zaduženost države, veliko povećanje državnog aparata, proglašavanje, pa odustajanje od zaštićenog ekonomsko-ribolovnog pojasa, ZERP-a, nedovoljno provedena refoma pravosuđa, rast potrošnje državnog sektora, te nekoliko afera. 

Iako se špekuliralo da je ovo povlačenje samo priprema za kandidaturu za izbore za predsjednika države koji trebaju biti održani sljedeće godine, on je to u više navrata opovrgnuo. Kao osoba koja ništa ne prepušta slučaju, on je tom prigodom već istaknuo Jadranku Kosor kao osobu koja ga treba naslijediti na njegovim dužnostima. Poslije ostavke, na saboru HDZ-a Ivo Sanader je izabran za počasnog predsjednika ove stranke. 

 

Politički uspon 

Jadranke Kosor

 

Sabor Hrvatske demokratske zajednice održan je tri dana kasnije, 4. srpnja. Tom je prigodom jednoglasno za predsjednicu stranke izabrana Jadranka Kosor, a Sanader je iskoristio prigodu te je poručio čelnicima susjedne Slovenije kako nema prodaje hrvatskog teritorija usprkos njihovoj »neeuropskoj politici i politici ucjene«, da će Hrvatska ući u EU i da će za to morati glasovati i Slovenija. On se osvrnuo i na dvadeset godina djelovanja HDZ-a i pozvao članstvo HDZ-a, u očekivanju izbora prve žene za predsjednika stranke, da ide dalje, te naglasio da se HDZ pred izazovima nikada nije povlačila u mišju rupu. Poštujući proceduru, hrvatski predsjednik Stjepan Mesić je Jadranki Kosor povjerio mandat za sastavljanje Vlade, a već 6. srpnja održana je saborska sjednica posvećena novim kadrovskim promjenama u Vladi, budući da nova Vlada ima četiri potpredsjednika, pet novih ministara i jedno novo ministarstvo. 

Nakon cjelodnevne rasprave u Saboru između vladajuće koalicije koja je novoj Vladi pružila podršku, i oporbe koja se založila za raspisivanje prijevremenih izbora, Hrvatska je dobila 11. vladu. Jadranka Kosor je deveta osoba na čelu Vlade i prva žena na tom položaju, a za povjerenje novoj Vladi, pri glasovanju koje se zbog duge rasprave pomaknulo na čak oko 23 sata, glasovala su 83 zastupnika, dok je protiv bilo 45 zastupnika. Nakon što su dobili povjerenje, premijerka Kosor i članovi Vlade položili su svečanu prisegu. Osim zastupnika, novoj premijerki čestitali su i predstavnici braniteljskih udruga, a ona je tom prigodom istaknula kako će nova Vlada s njom na čelu i dalje raditi na jačanju gospodarstva kao jednom od stupova, te na završetku pregovora s EU-om. 

Ona je u svom zaključnom govoru posebno zahvalila dosadašnjem premijeru Ivi Sanaderu, kazavši kako je od dolaska na čelo Vlade 2003. učinio iznimno puno na demokratizaciji hrvatskog društva, te je oporbi poručila da su stoga neprihvatljive kvalifikacije u kojima se Sanadera tijekom rasprave nazivalo izdajicom, kukavicom i dezerterom, odbacujući kritike da Vlada nema dovoljan legitimitet.

Čelnik najjače oporbene stranke Zoran Milanović čestitao je novoj premijerki te ustvrdio kako je »Vlada u bitnim sastavnicama ostala ista kao i dosad, a ona nije bila na visini zadatka«. Također  je  dodao kako se iz pozdravnog govora Jadranke Kosor moglo čuti samo med i mlijeko, ali da je situacija u Hrvatskoj daleko od idealnog. 

Imenovanjem Jadranke Kosor za predsjednicu Vlade RH potvrđen je i sastav njezine vlade u kojoj su potpredsjednici – Damir Polančec (HDZ), koji će ujedno biti i ministar gospodarstva rada i poduzetništva, Božidar Pankretić (HSS), koji će obnašati i dužnost ministra regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, te Đurđa Adlešič (HSLS) i Slobodan Uzelac (SDSS).

Novi ministri u Vladi RH su: Radovan Fuchs, kao ministar znanosti, obrazovanja i športa, Tomislav Ivić, koji premijerku Kosor zamjenuje na čelu Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Davorin Mlakar, koji će voditi novoosnovano Ministarstvo uprave, Bianca Matković, koja je ministrica bez portfelja, te Petar Čobanković, koji je pre-uzeo Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija i dalje će voditi Gordan Jandroković, Ministarstvo financija Ivan Šuker, ministar obrane i dalje je Branko Vukelić, unutarnjih poslova Tomislav Karamarko, pravosuđa Ivan Šimonović, mora, prometa i infrastrukture Božidar Kalmeta, zdravstva i socijalne skrbi Darko Milinović, kulture Božo Biškupić, zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Marina Matulović-Dropulić, dok će Damir Bajs i dalje biti na čelu Ministarstva turizma.