Arhiv tekstova

Podaci o nepokretnim kulturnim dobrima u Srbiji (oko 2.500 ih je) s brojnim zanimljivim detaljima i pristupima, i višegodišnje istraživanje o razvoju gradova u srednjem stoljeću na području južne Panonije, najširoj javnosti su odnedavno dostupni na novom internet portalu Udruge Protego iz Subotice, na internet sajtu orijentiranom k podacima i temama o graditeljskom naslijeđu. Ovaj internet portal javnosti je predstavljen na konferenciji za tisak u subotičkom Medija centru u srijedu, 11. ožujka, i Arhus centru narednog dana. Publicirani podaci i teme o nepokretnoj kulturnoj baštini mogu se naći na adresi www.gradovi.protego-org.org.

»Portal je rezultat rada na projektu ‘Nepokretna kulturna baština s elementima razvoja naselja – interaktivni WebGIS portal’, podržanog od Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija«, iznio je dr. Gábor Meszáros, predsjednik Upravnog odbora Udruge Protego i voditelj projekta. »Ideja je bila predstaviti dostupne informacije građanima na razumljiv i atraktivan način i potaknuti ih na bolje upoznavanje našeg nepokretnog kulturnog dobra, našeg građevinskog nasljeđa, a u perspektivi i na aktivniju ulogu u njegovoj zaštiti i valorizaciji«, naveo je dr. Meszáros predstavljajući novi portal.

Virtualno i stvarno upoznavanje baštine

 

Portal ima četiri cjeline: prva sadrži podatke i teme o nepokretnim kulturnim dobrima, u drugoj su predstavljene tematske karte, treća je namijenjena stručnim tematskim područjima,  i u četvrtom su prilozi. Pojašnjavajući sadržaj tematskih mapa dr. Meszáros je naveo kako mnogi nemaju saznanja o preciznoj lokaciji objekata graditeljskog naslijeđa, te su u ovakvim slučajevima od pomoći pripremljene tematske karte.

Baza podataka o nepokretnim kulturnim dobrima koja se nalaze na središnjem registru NKD Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Republike Srbije sadrži oko 2.580 različitih objekata. Na portalu je dana mogućnost interaktivnog pretraživanja baze i po složenijim zahtjevima i upitima, nakon klasifikacije prema vrsti kulturnog dobra (arheološka nalazišta, spomenici kulture, prostorne kulturno-povijesne cjeline), utvrđenom statusu (od velikog značaja i izuzetnog značaja), prostornom određenju (općina, mjesto, adresa) i s imenom Zavoda za zaštitu spomenika kulture kojem je povjerena briga o određenom kulturnom dobru. Dr. Gábor Meszáros je iznio kako je značajan broj kulturnih dobara i tipiziran (gradska jezgra i urbanističke cjeline, kule, utvrđeni gradovi i tvrđave, sakralni objekti, groblja i spomenici...) i opremljen i drugim važnim podacima. Do sada je georeferencirano 1968 objekata a od toga za sada publiciran manji dio – 343, i pripremljene tematske karte za pretragu. Jedna od zanimljivosti portala je i mogućnost planiranja putanje do odabranih lokacija.

 

Stare karte i naselja

 

U prilozima, kao četvrtoj cjelini portala, publicirane su stare karte, kao što je najstarija očuvana karta centralno-europskih zemalja iz razdoblja oko 1528. godine; zatim karta područja Karpatske kotline prije početaka regulacije poplavnih područja i formiranja mreže za odvodnju; Subotica krajem XVIII. stoljeća – detalj s listova topografskih mapa iz 1780. – 1784. godine; Zrenjanin i okolica u prvoj polovici XIX. stoljeća – list topografske karte, vojni premjer, 1806. – 1869. godine. Tu je i popis povijesnih ličnosti, kao i pojmovnik izraza korištenih u istraživanju razvoja naselja u prošlosti.

Nastanak i razvoj gradova u srednjem stoljeću na području južne Panonije je tema doktorske disertacije arhitekta dr. Zsombora Szabóa, u ovom slučaju i stručnog suradnika u projektu nastanka portala o graditeljskom naslijeđu, i prvo stručno istraživanje publicirano na novom portalu u segmentu Teme. Istraživanje je predstavljeno s pregledom obuhvaćenih lokaliteta i mapom spomenutog područja. Na karti su prikazani najznačajniji lokaliteti koji su detaljno obrađeni radi sagledavanja procesa naseljavanja i razvoja gradova na području južne Panonije od najranijih vremena do danas, s težištem na srednjovjekovne događaje koji su uobličili ovaj prostor. Na konferenciji za tisak dr. Zsombor Szabó je istaknuo kako svaki grad, naselje ima dvije strukture. »Prva struktura je njena fizička struktura, koju smo nazvali građenom okolinom ili urbanom morfologijom (zgrade, ulice, trgovi, parkovi, kao i prirodno okruženje grada). Druga struktura je društvena struktura ili društvena morfologija (stalni ili povremeni, privremeni stanovnici). Osim opće karakteristike gradskog društva, svaki grad, a time i njegovo društvo, ima svoj genius loci, duh mjesta, koji svakom gradu daje karakteristična i specifična obilježja. Ove dvije strukture su u tijesnoj vezi, te mijenjanje parametara unutar bilo koje od njih dovodi do promjena, i to do razvoja, stagnacije ili čak razaranja grada kao cjeline.«

Dr. Szabó ukazao je na još jednu zanimljivu pojavu iz srednjovjekovnih gradova, koju bi kao iskustvo trebalo imati u vidu i danas: »Sva naselja, odnosno gradovi u promatranom razdoblju bili su organski, tj. postojali su i živjeli u suživotu s prirodom, bez pokušaja njenih stanovnika po svaku cijenu pokoriti prirodu. Ako su i mijenjali prirodu, onda je to uvijek bilo uz poštivanje temeljnih prirodnih zakonitosti. Novi narodi koji su se naseljavali, zauzimali su iste lokacije, što znači postojanje željezne logike naseljavanja, i pojedine točke u prostoru gdje su nastajali gradovi, odnosno naselja, u najtješnjoj vezi su s prirodnim uvjetima i okolinom (bar do XIX. stoljeća).« U radu je identificirano 45 naselja, a većina njih i danas postoji i živi.