Arhiv tekstova

Društvo vojvođanskih i podunavskih Hrvata protekle je subote, 14. veljače, organiziralo prelo koje je u klupskim prostorijama u Zagrebu okupilo članove vjerne tradiciji koji su se u ovo pokladno vrijeme sastali desetu godinu za redom. U okviru ovog okupljanja upriličena je i Izborna skupština na kojoj je odlučeno da na funkciji predsjednika Udruge i dalje ostane Antun Vujević.

U svom pozdravnom govoru, novi – stari predsjednik Društva vojvođanskih i podunavskih Hrvata Antun Vujević, izrazio je zadovoljstvo tradicije održavanja prela u Zagrebu koja se njeguje od 2005. godine. U svom obraćanju, Vujević je podnio izvještaj i podsjetio na aktivnosti rada Društva u protekloj godini.

 

Bogat program

 

»Tijekom prošle godine obilježili smo 100 godina rođenja i 50 godina od smrti našeg skladatelja Albe Vidakovića te položili vijenac na kuću gdje je živio i radio. Prisustvovali smo promociji nekoliko knjiga, od našeg večerašnjeg gosta Lajče Perušića, Dražena Prćića, te drugih, a nastojali smo biti prisutni i na svim onim događajima koji su vezani za naše podneblje i naše ljude. Krajem prošle godine sudjelovali smo na Božićnom bazaru na kojem smo ponudili domaće kolače i radove od slame, bili smo na pretpremijeri filma našeg redatelja Branka Ištvančića, posjetili smo izložbu jaslica na Kaptolu, te kao i svake godine organizirali okupljanje za Materice«, podsjeća Vujević. 

Ono na što je Društvo osobito ponosno jeste suradnja s Hrvatskim kulturnim prosvjetnim društvom Matija Gubec iz Tavankuta, te zajedničko organiziranje izložbe Slika od slame i božićnjaka bačkih Hrvata Bunjevaca u Zagrebu, u prosincu prošle godine. »Bilo je lijepo čuti pozitivne kritike i odjeke nakon same izložbe koji su dolazili od ljudi koji ne poznaju naše običaje. Radosni smo što je izložba bila i medijski propraćena, te je tako na zagrebačkoj televiziji Z1 emitiran razgovor na tu temu s Nacom Zelićem. Tijekom pripremanja izložbe uz podršku Subotičanke Marice Vukov organizirali smo radionice na kojima se mogla svladati izvedba izrade figurica za božićnjak«, kaže predsjednik Vujević.

 

Vrste prela

 

Okupljenima se obratio i član odbora Društva, Luka Štilinović, koji je prisutnima prenio pozdrave i riječi dr. Ante Sekulića te u svom govoru podsjetio na neke činjenice o običaju prela kojeg bački Hrvati nastoje očuvati i ovdje daleko od doma. »Slušajući našu živu enciklopediju dr. Sekulića, pokušao sam upamtiti i vama večeras prenijeti ono što mi je ispričao pred ovaj naš susret. Nekada se smatrala velika uvreda ne doći na prelo«, tvrdi Štilinović prenoseći Sekulićeve riječi. On nadalje govori kako o ovom bunjevačkom običaju postoje zapisi i u mađarskim knjigama. Najizvornije je ono prelo kada se sastanu žene uz preslicu i vreteno, te dan provedu u radu uz priču i pjesmu. Drugo je ono koje se održava u kući gdje ima djevojaka. One u dom svojih roditelja pozovu prijateljice koje nani pomažu plesti, pa tu kao slučajno svrate i momci, te bude gajdaša, harmonikaša ili tamburaša i pjesme koja potraje u noć. Treća vrsta prela je ono obiteljsko koje se organiziralo kod glavara. Tu se očitovalo ritualno zajedništvo. Sekulić još podjseća da su obiteljska okupljanja kod Bunjevaca uvijek bila propraćena darivanjem. Tako se na primjer mlađim ženama za prelo poklanjala oprava od sefira koja se rabila za svakodnevni posao. Ukoliko bi slučajno bilo nesuglasica u obitelji, to se pred starijima nije smjelo očitovati. U pravilu se nije ljubilo u obraz, nego su stariji pružili ruku, pa su mladi ljubili nadlanicu, prenosi nam Štilinović riječi dr. Ante Sekulića. 

Luka Štilinović se u svom obraćanju osvrnuo i na važnost očuvanja ovog običaja. »Veliko prelo je u prvim godinama narodnog preporoda bačkih Hrvata odigralo nezamjenjivu ulogu buđenja nacionalne svijesti, a tu ulogu ima i danas, poglavito u ova nemila vremena nametnute podjele koja uzima sve više maha. 

Ove godine Društvo vojvođanskih i podunavskih Hrvata u Zagrebu slavi 25 godina kontinuiranog rada, te je predsjedništvo Udruge za jesen najavilo prikladno obilježavanje ove obljetnice.