Arhiv tekstova

Grličanje u Lemešu

 

Blagoslov grla u Lemešu upriličen je i ove godine na blagdan Svetoga Blaža, 3. veljače, na koncu euharistijskog slavlja. Iza pričesti i pohrane Presvetog u tabernakulum vlč. Antal Egedi pojedinačno je po zagovoru sv. Blaža, biskupa i mučenika uz upaljeni par upletenih svijeća blagoslovio grla pedesetak okupljenih vjernika. Ovom prigodom blagoslivlja se i glas, naš najmoćniji vid komunikacije među sobom, ali tako da bude i u službi Svevišnjega, da njega sve više hvali i časti. Blagoslov se temelji na prastaroj predaji po kojoj je sveti Blaž svojim blagoslovom spasio dječaka kome je u grlu zapela riblja kost. Kod blagoslova kakav je ovaj, Crkva moli Božju pomoć u raznim potrebama, a po zaslugama Isusa Krista i zagovoru svetaca. Tijekom svete mise blagoslovljene su jabuke kako bi se oboljeli od grlobolje darivali njima. Uz jabuke blagoslovljen je i med i peciva. Tijekom završnog obreda uz upaljeni par svijeća, vlč. Egedi je prisutne preporučio u zaštitu svetoga Blaža. Blagoslov grla u Lemešu ima dugu tradiciju i svake godine se redovito održava. Sveti Blaž ubijen je odrubljivanjem glave oko 317. godine.

Ž. Z. 

U susret korizmi  

 

Pepelnica ili Čista srijeda je kršćanski spomendan kojim započinje korizma, koja traje 40 dana ne računajući nedjelje, a završava se na Veliki četvrtak, kada počinje Vazmeno trodnevlje. To je vrijeme pokore, razmišljanja, molitve, odricanja, nemrsa i posta. Na blagdan Pepelnice, svećenik posipa kršćane pepelom uz riječi: »Spomeni se čovječe da si prah i da ćeš se u prah pretvoriti« ili »Obratite se i vjerujte evanđelju!« Pepeo kojim svećenik posipa vjernike se dobiva od blagoslovljenih grančica cicamace, palminih grana ili maslinovih grančica korištenih na Cvjetnicu prethodne godine. Pepeo koji je simbol pokore ujedno je i poziv kršćanima da razviju duh poniznosti i žrtve. Post na Pepelnicu i Veliki petak, odnosi se na katolike od navršene 18. do započete 60. godine života, a nemrs za starije od 14 godina. Post znači uzeti samo jedan puni obrok u danu, a nemrs znači redovito jesti (uobičajena tri obroka dnevno), ali da to ne bude meso. Post i nemrs su dvije odvojene stvari, no u dva dana strogog posta, koje Crkva propisuje (Čista srijeda i Veliki petak) nije samo post, nego, zajedno, i post i nemrs. Dakle vjernik toga dana jede samo jedan puni obrok, jer je post i ne jede meso, jer je nemrs. Tijekom cijele godine petkom je nemrs, no on je osobito prisutan u korizmi. Ako se netko nađe u situaciji da mora jesti meso (npr. na putu, u bolnici, u menzi i sl.) može jesti meso, a mjesto toga se u petak treba odreći nečega drugoga (pušenja, pića, zabave…) ili učiniti neko dobro djelo (obilnija molitva, čitanje Svetoga pisma, darivanje potrebnih...). Petak je dan Kristove muke i smrti na križu, te u spomen toga se petkom odričemo mesa. 

U korizmi, kršćani pristupaju sakramentu ispovijedi, da pomireni s Bogom i ljudima radosnije mogu slaviti Uskrs. Kroz ovo vrijeme boja liturgijske odjeće je ljubičasta, a svaka nedjelja, kojih ima 6, imaju svoje ime: Čista, Pačista, Bezimena, Sredoposna, Gluha, a šesta je Nedjelja muke Gospodnje – Cvjetnica.

Tijekom korizme počinje i pobožnost Križnoga puta, kada se prisjećamo Kristove muke. Svaka župna zajednica ima drugačiji rapored ove pobožnosti te se raspitajte i u svojim župama i uključite.

Ž. V.