Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Kako, molim?

OVI­SNO OD KU­TA
Smatramo da je to (povratak izbjeglica) zajednički interes jer je riječ o najnesretnijim ljudima čije su sudbine posljedica raznoraznih velikodržavnih projekata humanog preseljenja ili genocida, ovisno kako tko to zove. Sada je političko raspoloženje u RH, BiH te Srbiji i Crnoj Gori na državnoj i lokalnoj razini takvo da se omogućuje i potiče proces povratka i održivoga opstanka. Sulejman Tihić, član Predsjedništva BiH, »Vjesnik«, 13. ožujka 2003.
 
ZA­SU­KA­TI RU­KA­VE
Mislim da na Balkanu treba da uradimo sve ono što je potrebno da postane deo Evropske unije. To je proces i treba reći da bi bilo dobro da se uspostave veze i partnerstva među državama ovog regiona, da se pronađe rešenje za Kosovo i odnose Kosova i regiona, da se uklone barijere između zemalja. Dok se te stvari ne dogode Balkan ne može biti deo Evropske unije. Jedan od fundamentalnih kriterijuma u Uniji jeste uklanjanje barijera i uspostavljanje poverenja među zemljama i to se mora ostvariti u ovom regionu. Na pimer, mnogo toga treba još da bude urađeno u Srbiji i Hrvatskoj, da bi uspostavile bolje odnose. Isti je slučaj i sa ostalim zemljama. William Montgomey, američki veleposlanik u Beogradu, »Danas«, 12. travnja 2003.
 
STAM­PE­DO NA BI­RA­ČE
Pola godine je ostalo do sljedećih izbora. To znači da može započeti »stampedo« u utrci za glasove birača koji, kako sada stvari stoje, u dob-rom dijelu uopće nisu impresionirani izbornom utakmicom. Štoviše, nagovoriti birače da uopće izađu na birališta, a još k tome glasaju upravo za određenu stranku, bit će najveći izazov stranačkim predizbornim stožerima. Čini se da će to strankama biti možda i veći problem nego osigurati dovoljno sredstava za promidžbu. Neven Šantić, »Glas Slavonije«, 12. travnja 2003.
 
TO­LE­RANT­NI NA­CI­O­NA­LI­STI
Srbija nije imala rat na svom teritoriju, Hrvatska jeste, zemlja je zaista bila napadnuta i to stvara svijest o tome da su »naši« u osnovi bili u pravu. U tom smislu ne govori se o zavedenim ratnicima nego o tome da su neki ljudi u nekom trenutku, nakon svih užasa koje su im oni drugih, naime Srbi, učinili, možda izgubili kočnice. I to je najviše što će pravi nacionalisti u Hrvatskoj priznati. Žarko Puhovski, predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava, »Most Radija Slobodna Europa«, travnja 2003.
 
RA­ZU­MLJI­VA RA­DOST
Saddam Hussein je punih trideset godina na najokrutniji način ugnjetavao narod Iraka, pogotovo Kurde i Šijite. Radost naroda Iraka trebala bi biti razumljiva ljudima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, koji također imaju iskustva sa zločinačkim režimom. Peter Galbraith, bivši američki veleposlanik u Hrvatskoj, »Glas Amerike«, 10. travnja 2003.
 
BI­JEG S BAL­KA­NA
Predsjednici biskupskih konferencija europskih zemalja, okupljeni u Sarajevu, prihvatili su da je mjesto Crkve u Hrvatskoj, odnosno HBK, u skupini biskupskih konferencija Srednje Europe, a ne u jugoistočnoj Europi ili u novoiskovanom političkom području zapadnog Balkana. Ta crkvena odluka, utemeljena na činjenicama i objektivnim okolnostima, bez sumnje, ima već sada, a imat će još više u budućnosti svoju težinu i na političkom planu. Zahvaljujući nadbiskupu Bozaniću i iskrenom i nenametljivom služenju naše Crkve dobru hrvatskog naroda, europski biskupi prepoznali su Hrvatsku, zemlju s većinskim katoličkim stanovništvom, kao srednjoeuropsku zemlju, što ima i imat će utjecaj na cjelokupni položaj suvremene Hrvatske u suvremenoj Europi. »Glas koncila«, 13. travnja 2003.
 
IPAK HRVATSKI
Istarski gonič, kojega su svojatali i Slovenci, ipak je hrvatski pas. Međunarodna kinološka federacija odlučila je da je Hrvatska zemlja podrijetla istarskoga oštrodlakog i kratkodlakog goniča te posavskog goniča, objavljeno je na nedavnoj godišnjoj izbornoj skupštini kluba »Istarski gonič«. »Hina«, 13. travnja 2003.
  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika