Arhiv tekstova

Pšenicom je ove godine posijano nešto iznad 500.000 hektara, što je za desetak postotaka manje u odnosu na godinu dana prije. Manje ozime pšenice i ječma jesenas je posijano i u regiji zapadne Bačke i dok se smanjenje obujma sjetve ozimih žitarica mjeri s desetak postotaka uljane repice jesenas je posijano upola manje. Izraženo u brojkama u zapadnoj Bačkoj pšenicom je zasijano nešto manje od 30.000 hektara, ozimog ječma oko 3.000, a  uljane repice tek 700 hektara. Loši vremenski uvjeti u vrijeme sjetve, ali i niska prošlogodišnja cijena razlog su smanjenog interesa za sjetvu. »Sjetva ozimih usjeva kasnila je jer su jesenas, tijekom listopada i studenoga, bila 32 kišna dana. Oni ratari koji su uspjeli da, usprkos lošem vremenu, posiju pšenicu u listopadu imaju usjeve koji su u fazi bokorenja s otprilike dva izdanka, ali nisu to tako bujne pšenice kao što su bile prošle godine. Kasnije posijane pšenica su s po jedan, dva, tri lista. Na pšenicama ima malo oštećenja zbog golomrazice. Temperature koje su posljednjoj dekadi siječnja prelazile i 10 stupnjeva previsoke su i nenormalne i plašim se samo da poslije toga  ne krenu mrazevi. No, kod onih parcela na kojima je  pšenica posijana na dubinu koja treba, a to je četiri do pet centimetara, čvor bokorenja je na dva centimetara dubine i neće biti nikakvih problema oko prezimljavanja«, kaže Branko Gajčić stručnjak Odjela za strna žita novosadskog Instituta za ratarstvo i povrtlarstvo. On nije bio rad da se upušta u komentar glede cijene pšenica uz opasku da pšenica nikada nema realnu cijenu, jer ako loše rodi onda je cijena visoka i obratno. 

 

   Ne žuriti s prehranom

 

Sadržaj vlage u zemljištu ovisi od terena, kao i od tipa zemljišta. Trenutačno ima dovoljno vlage u zemljištu, a na pojedinim parcelama postoji čak i mogućnost prekomjernog vlaženja i ispiranja lakopristupačnog dušika u niže slojeve zemljišta. Ukupan lakopristupačan dušik varira od parcele do parcele, od kulture do kulture. 

Ono što ratare sada čeka je prehrana pšenice, jer usjevima trebaju dodatne količine dušika za dalji rast i razvoj. Probne analize na sadržaj dušika koje je uradila Poljoprivredna stručna služba Sombor pokazuju da je svega 20 postotaka površina u dobrom stanju. No, prije nego li se usjevima doda gnojivo potrebno je uraditi analizu zemljišta kako bi se točno znalo koliko dušika fali usjevima. »U suradnji s gradom Somborom mi ćemo i ove godine raditi besplatnu analizu zemljišta. Uzorke ćemo primati od početka veljače. Tako će ratari znati u kakvom je stanju njihovo zemljište, odnosno koliko su njihovi usjevi osigurani dušikom«, kaže ravnatelj Poljoprivredne stručne službe Sombor Vladimir Sabadoš. On preporuča da se prehrana pšenice ne počinje prije polovice veljače. U ovisnosti od potrebne količine dušika prehranu treba obaviti jednom, dva ili tri puta. 

 

Glodari i bolesti

 

Ono što brine ratare je i povećano prisustvo glodara. Najviše ih je tamo gdje je prije pšenice bila zasijana soja. »Rekla bih da je pšenice i posijano najviše tamo gdje su prije toga skinuti usjevi soje. Obrada je bila reducirana i tanjirače nisu uspjele da uđu u kanale glodara. Zato treba redovito obilaziti njive«, upozorava stručnjakinja za zaštitu bilja u Poljoprivrednoj stručnoj službi Sombor mr. sc. Gordana Forgić. Ona podsjeća i na bolesti koje su poljoprivrednicima prošle godine zadavale velike brige. »U siječnju je ponovno primijećena hrđa, prije svega na površinama gdje je sjetva bila rana, tamo gdje su usjevi gušći i tamo gdje je sjetva ponovljena. Lisna masa je zahvaćena oko 10 postotaka. Naša preporuka je da obilaze njive i da slušaju savjete zaštitara bilja. Zaštitu treba prilagoditi sortama koje su posijane. Kod osjetljivih sorti prva zaštita se mora uraditi  u ožujku i travnju. Važno je reći da više ne možemo spajati zaštitu lista i klasa kao što je do sada bila preporuka struke. No, situacije se promijenila, jer osim hrđe problem je i septorija, štetočina koje je bilo jesenas, a ima je i sada na njivama«, upozorava Forgićeva.