Arhiv tekstova

Dogovor, smjene, tužbe i štrajk

Prošloga smo broja otpočeli priču o aktualnim događanjima u pojedinim manjinskim zajednicama gdje su odluke nacionalnih vijeća o preuzimanju osnivačkih prava manjinskih medija izazvale brojne sukobe i smjene, te rasprave o legitimnosti pojedinih odluka.
    Riječ je prije svega bila o novinsko izdavačkim ustanovama »Ruske slovo« i »Libertatea«. Situacija se u međuvremenu nije smirila. Naprotiv. Rusinska medijska kuća je pokrenula tužbe, a rumunjska prošloga vikenda otpočela štrajk.
»RUSKE SLOVO« TUŽBOM PROTIV VIJEĆA: Da podsjetimo. Nakon brojnih smjena i ostavki, rusinsko je Nacionalno vijeće (u ostavci) donijelo odluku o smjeni rukovodstva NIU »Ruske slovo«. Njihovu odluku osporava novinski kolektiv smatrajući kako Nacionalno vijeće koje je u ostavci nije legitimno preuzeti na sebe dužnost donošenja tako velikih odluka koje utječu na najvažniju rusinsku instituciju.
    »Mi smo podnijeli tužbu protiv članova Nacionalnog vijeća Rusina, koji su u ostavci donosili nelegalne odluke. Postoji indicija za obraćanje Ustavnom sudu jer u Odluci koju je donijela Skupština AP Vojvodine izričito stoji da direktora, urednika, Upravni i Nadzorni odbor imenuje Nacionalno vijeće, a u našoj odluci koja je prihvaćena od strane Nacionalnog vijeća stoji da to radi Upravni odbor. Jednostavno, to je nepoštovanje pravnih normi i institucija, to je arogantan odnos prema institucijama jer su neki ljudi očigledno mislili da za njih ne postoji Zakon«, kaže za Hrvatsku riječ direktor NIU Ruske slovo Nikola Šanta.
    Prema njegovim riječima, kolektiv želi da se potencijalni novi Upravni odbor, koji je imenovan od strane Nacionalnog vijeća, opomene da je imenovan na nelegalan način, da kolektiv njega ne prihvata i da ti isti ljudi budu zamoljeni da sačekaju razrješenje sudskih sporova.
    Predsjednik Nacionalnog vijeća Rusina Rafail Ruskovski, kojemu je na sjednici toga tijela u Novom Sadu izglasano nepovjerenje, za Hrvatsku riječ o aktualnim odnosima u rusinskoj zajednici kaže:
    »Činjenica je da je zajedno sa mnom i nekoliko dana prije mene, 11 članova Nacionalnog vijeća podnijelo ostavku, ali je također jasno svima, nadam se i uposlenima u Ruskom slovu, da je pitanje rada ili funkcioniranje Nacionalnog vijeća u ostavci potpuno jasno i legitimno. Može se legitimno raditi u ostavci sve do razrješenja. Suština je u tome da je u rusinskom narodu pokrenut postupak prikupljanja novih potpisa, bit će nova elektorska skupština, a članovi Nacionalnog vijeća Rusina su željeli ostati odgovorni i ispoštovati obvezu da u roku od 30 dana prenesu osnivačka prava sa Skupštine AP na Vijeće. Da nismo donijeli tu odluku, osporavali bi nas zbog neodgovornosti«, tvrdi Rafail Ruskovski, koji o najavljenim tužbama još kaže: »Ovo nije opći akt već pojedinačan akt, koji najvjerojatnije neće biti predmet rasprave pred Ustavnim sudom. Što se tiče rasprave pred nekim drugim sudom, to je moguće, ali o tome ćemo kada sud donese neku odluku. Ja sam siguran da je pitanje legitimnosti ove odluke potpuno na mjestu i da tu nema spora«.
    Prema riječima direktora Ruskog slova Nikole Šante, nakon spornih sjednica i otvorenih sukoba, Rafail Ruskovski je posjetio medijsku kuću i obrazlagao svoje odluke tvrdnjom da je »on samo provodio ono što je odlučeno u državnom vrhu«.
    »Ruskovski je morao znati da neke naloge, ako su to zaista bili nalozi, nije morao provoditi po cijenu njegove ostavke. I ja sam od njega kao predsjednika Nacionalnog vijeća dobio nalog da otpustim deset ljudi iz NIU Ruske slovo, a to nisam uradio. Meni je savjest mirna i po cijenu ostavke to nisam učinio jer sam znao da nije u skladu sa savješću, niti s interesima rusinske manjine i medijske kuće«, zaključuje  Nikola Šanta.
    Prema posljednjim odlukama uposlenih i članova Sindikata NIU Ruske slovo ova će kuća u štrajk stupiti 31. srpnja uz zahtjev da se ne izaberu ni novi Upravni niti Nadzorni odbor sve dok Ustavni sud ne donese odluku o zakonitosti i valjanosti odluke o prijenosu osnivačkih prava. Jedan od zahtjeva Štrajkačkog odbora je i ostavka Rafaila Ruskovskog na dužnost pokrajinskog tajnika za informiranje.
RUMUNJSKA »LIBERTATEA« U ŠTRAJKU: Kolektiv rumunjske NIU Libertatea okrivljuje Nacionalno vijeće Rumunja da je osam dana prije stupanja na snagu Odluke Skupštine AP Vojvodine nelegitimno smijenilo kompletan Upravni odbor ove kuće, te imenovalo novo rukovodstvo. Nezadovoljni takvim odnosima u zajednici, Libertatea je od subote u štrajku, te će svoj sljedeći broj tiskati u crno-bijeloj boji, a posvetiti će ga aktualnoj problematici. Zatim je uslijedio i pokušaj pet članova Vijeća da uđu u prostorije lista, no, u namjerama ih je spriječio Štrajkački odbor te su se iz Pančeva vratili neobavljena posla.
    Član štrajkačkog odbora rumunjske NIU Aurel Bađan kaže kako je poslije nepopuštanja Vijeća kolektiv  24. srpnja utvrdio i svoje štrajkačke zahtjeve među kojima su: zahtjev da Nacionalno vijeće rumunjske nacionalne manjine stavi izvan snage odluke o smjenama čelništva Libertatee donesenim 23. srpnja, zatim konstatiraju kako imenovani v. d. direktor NIU Libertatea ne ispunjava uvjete za ovu dužnost, kako imenovanje Joce Bulika za v. d. odgovornog urednika koji je uređivao rumunjske novine za vrijeme Slobodana Miloševića može kod čitatelja izazvati masovno odricanje od lista, te da se najprije zatraži izvještaj o radu dosadašnjeg direktora NIU Libertatea, te odgovornog urednika ovog lista. Kao posljednji zaključak ove medijske kuće stoji da će se štrajk nastaviti sve do ispunjenja ovih zahtjeva.
 KOD MAĐARA BEZBOLNO: Prijenos osnivačkih prava u mađarskoj je zajednici, prema riječima direktora Magyar szóa Rudolfa Mihóka prošao bezbolno.
    »Što se tiče svakodnevnog života naše kuće nema nikakvih promjena, sve redovito funkcionira i poslije prijenosa osnivačkih prava. Nema nikakvih vidljivih znakova smetnji, za razliku od nekih drugih manjinskih listova. Ja sam sklon dnevna događanja staviti u kontekst daljnje budućnosti i strategije i zato na prijenos osnivačkih prava s Pokrajine na nacionalna vijeća gledam apsolutno pozitivno i siguran sam da će to na duge staze donositi samo dobro svim manjinskih kućama. To ne znači da u ovom kratkom ili srednjem roku neće biti problema. Problema uvijek ima, ali ja to gledam tako da ni period osnivačkih prava u rukama vojvođanskog parlamenta nije bio bez problema. U našoj kući nije bilo nikakvih personalnih promjena, a u prvoj polovici kolovoza će se održati sljedeća sjednica Nacionalnog vijeća Mađara, na kojoj će se, između ostalog, pokrenuti registracija u sudu i uspostaviti novi oblik organizacije kuće jer više ne možemo biti javno poduzeće«, tvrdi Rudolf Mihók.
    O aktualnim događanjima vezanim za prijenos osnivačkih prava u rusinskoj i rumunjskoj zajednici Mihók kaže da je »slika kompliciranija od onoga što nastoje prikazati jedna, druga ili treća strana. Svi imaju svoju apsolutnu istinu. Mislim da, po običaju, teško ima nedužnih u bilo kojem problemu. Nemam cjelovitu sliku i ne želim nikoga kvalificirati, već mislim da iza tih događanja stoje problemi koji su se nakupili u posljednjih petnaestak godina, a da je prijenos osnivačkih prava bio samo povod da se ti problemi sada pojave na suncu«.
SLOVACI U IŠČEKIVANJU: Na službeni prijenos osnivačkih prava još se čeka u slovačkoj i hrvatskoj zajednici. Prema riječima glavnog urednika slovačkog lista Hlas ludu i predsjednika Odbora za informiranje pri Slovačkom nacionalnom vijeću  Juraja Bartoša,  odluka o preuzimanju osnivačkih prava nad ovim listom donijeti će se u prvoj polovici kolovoza. »Mi smo imali sastanak Odbora za informiranje Nacionalnog vijeća Slovaka, ali tad još u službenom listu nije bila objavljena odluka Skupštine AP Vojvodine, tako da smo tek preliminarno razmatrali ova pitanja. Imajući u vidu sijaset činjenica predložio sam Nacionalnom vijeću da za sada ne ide u neke velike kadrovske promjene. Budući da Hlas ludu 19. listopada proslavlja svoju šezdesetu obljetnicu postojanja i budući da je Upravni odbor prije dva-tri tjedna imenovao neka tijela koja bi trebala voditi pripravne aktivnosti oko te proslave, smatram da bi dobro bilo da ti imenovani ljudi provedu svoj posao do kraja. Vjerujem da će Nacionalno vijeće Slovaka imati za to razumijevanje budući da je stav da se Vijeće ne treba miješati u uređivačku politiku ove kuće«, rekao je Juraj Bartoš.
    Večeras se (30. srpnja) donosi odluka i o preuzimanju osnivačkih prava Hrvatske riječi sa Skupštine AP Vojvodine na Hrvatsko nacionalno vijeće. Prema najavama predsjednika Vijeća mr. Josipa Ivanovića, i u ovoj medijskoj kući se ne bi trebala očekivati nova kadrovska rješenja, no, do završetka sjednice prerano je govoriti o tome.
    Obistinilo se ono što su predstavnici nekih manjinskih zajednica i prije pokrajinske odluke najavljivali. »Kost« razdora u obliku osnivačkih prava vješto je iz pokrajinskog bačena u manjinska »dvorišta«. Negdje je sve riješeno dogovorom, negdje bez njega, negdje će sud pripomoći a neki još čekaju krajnji ishod. Mnogi tvrde kako je odluka o prijenosu osnivačkih prava u ruke manjinskih zajednica logičan i dugoročno gledano koristan korak, no, drugi istodobno tvrde kako neka nacionalna vijeća još nisu »zrela« za provođenje tih odluka, odnosno da će interesi pojedinaca u vrhu Vijeća biti ključni, što svakako neće ići u prilog uređivačkim politikama.