Arhiv tekstova

Od 22. do 24. lipnja u Zagrebu i Rijeci je održan međunarodni književni festival »Raznolikost književnog pisma – stih u regiji«. Ovaj trodnevni festival poezije organiziralo je Hrvatsko društvo pisaca, a sudjelovalo je 26 pjesnika iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Crne Gore i Srbije. 

Program je počeo svečanim otvaranjem u ponedjeljak 22. lipnja u knjižnici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu i predstavljanjem biblioteke časopisa »Poezija« Hrvatskog društva pisaca koju uređuju Ivan Herceg i Jahić, a koji su ujedno i izbornici festivala. Pokretanje te biblioteke je bio logičan nastavak djelovanja časopisa »Poezija«, a do danas je tiskano sedam naslova, dok se do kraja godine planira objaviti njih još pet.

»Čitat će se dok ne poginemo od poezije«, rekao je Ervin Jahić na otvorenju festivala i dodao kako je namjera organizatora bila dovesti najrelevantnije pjesnike u Hrvatskoj kao i one koji djeluju na regionalnoj sceni. »Pjesnici su to univerzalističkih poetskih ideologija koji su uvremenjeni, koji kritički promatraju svijet oko sebe i osjećaju moralnu obvezu javno o tome progovoriti«, rekao je Jahić. 

 

Stvarnosna poezija 

i dalje funkcionira

 

O poeziji Damira Šodana, Davora Mandića, Ivana Rogića Nehajeva, Helene Burić i Vasiljevića govorili su Branko Maleš i Maroević, dok je Bajsić predstavio svoju antologiju južnoameričke poezije.

»Splitska pjesnikinja Helena Burić u svom pjesničkom prvijencu ‘Povijest bolesti’ govori o osobnom iskustvu propitujući želju za izmještanje iz svijeta koji joj ne odgovara, dok pisanje Branka Vasiljevića u zbirci ‘Tilt’ i Davora Mandića u zbirci ‘Mostovi’ pokazuje da stvarnosna poezija i dalje funkcionira«, rekao je Tonko Maroević te za poeziju Duška Novakovića iz Srbije ustvrdio da je krasi izrazita kritičnost društva i aktualnost tema, da je socijalno angažirana, a sam autor je jedan od najistaknutijih srpskih pjesnika srednje generacije, laureat  svih relevantnih pjesničkih nagrada u svojoj zemlji i zastupljen u brojnim pjesničkim antologijama.

U nastavku je Branko Maleš govorio o poeziji Damira Šodana koji u svojoj zbirci pjesama »Pisma divljem kitu« govori iz europske perspektive te donosi kozmopolitsko iskustvolirskog subjekta koji nije kod kuće. »Ivan Rogić Nehajev, poznat kao jedan od najvećih hrvatskih vitalističkih pjesnika, pjesnika koji tematizira tijelo, te u svojoj zbirci ‘Iz zapisa slobodnog suhozidara’ na poetski način razgovara s politikom«, zaključio je prvi dio večeri ovog pjesničkog »summita« Branko Maleš, a zatim je počeo maratonsko petosatno čitanje poezije sudionika festivala, kada se u poetskom zanosu večer pretvorila u gluho doba noći. Ostaje činjenica da je publika, premda je prva večer potrajala do jedan sat iza ponoći, ostala do kraja čitanja, što svakako daje nadu da čitatelji poezije, iako rijetki kao endemske vrste, još postoje i ne daju se.   

 

Okrugli stol

 

Drugog festivalskog dana, također u knjižnici Bogdana Ogrizovića, održan je okrugli stol na kojem se propitivao položaj stiha u cijeloj regiji. O pjesništvu u svojim zemljama govorili su sudionici festivala Kordić i Burić iz Bosne i Hercegovine, Ðuzel i Ljiljana Dirjan iz Makedonije, Milošević i Duško Novaković iz Srbije, Viktoria Radicsiz Mađarske (rođena u Somboru u kojem je provela prvih 25 godina svoga života), Ljubeta Labović iz Crne Gore i Ivan Dobnik iz Slovenije. Osim već spomenutih Branka Maleša i Tonka Maroevića, o stanju pjesništva u Hrvatskoj govorili su i Manojlović, Novaković, Ivan Rogić Nehajev, Mrkonjić, Begović, Petar Gudelj, Pogačar i Damir Šodan. 

Svi sudionici okruglog stola složili su se na kraju da su ovakvi pjesnički susreti korisni te da su oni  potvrda vitalnosti pjesništva, činjenice da ima novih glasova i zainteresirane publike, poglavito zato što stihovi traže i nalaze drukčiji odnos sa suvremenošću.

U srijedu, trećeg dana održavanja međunarodnog književnog festivala »Raznolikost književnog pisma – stih u regiji« pjesnici iz svih država bivše Jugoslavije preselili su se iz glavnog grada Hrvatske u Rijeku, u kultni riječki kafić »Dva lava«, gdje su ih imali priliku čuti i mnogobrojni riječki ljubitelji pisane riječi.