Arhiv tekstova

Prva muslimanska džamija u Vojvodini izgrađena je u Subotici prošle godine. Džamija je izgrađena zahvaljujući financijskoj pomoći donatora, a zove se Al muhadžira, što znači džamija raseljenih. Predsjednik islamske zajednice u Subotici Fetiš Kurdali, kaže kako je to prva podignuta džamija na relaciji Budimpešta-Istanbul u posljednjih 200 godina. Pokraj džamije se nalaze pomoćne prostorije, a vjersku nastavu za djecu vodi imam Bajazit Nicević, koji je završio vjerske škole u Siriji.

Građani Subotice brzo su se navikli na simbol džamije, minaret, koji u ovim krajevima nije uobičajen, što je samo još jedan u nizu pokazatelja da su građani Subotice tolerantni i da poštuju vjerske slobode i vjerske vrijednosti.

 

Značaj muslimanskog groblja 

 

»Prema priči mojih roditelja, islamska zajednica u Subotici postoji još od 1924. godine. Istraživao sam u Historijskom arhivu, gdje postoji dokumentacija koja potvrđuje da islamska zajednica u Subotici postoji od 1935. godine. Tako govore dokumenta. Rad zajednice je zamro kada je 1948. godine konfisciran mezit. To je prostor za molitvu, ali bez minareta. Prva lokacija mezita je bila kod Majšanskog mosta, zatim u nekadašnjoj Engelsovoj ulici i na koncu iza današnjeg ‘Maxi’ centra. Vremena su bila takva, vjerske zajednice nisu bile rado viđene. Molitvene obrede smo onda obavljali u kućama. Veliki problem za našu zajednicu bilo je i uništenje muslimanskog groblja, koje se nalazilo pokraj židovskog groblja. To se dogodilo početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Na mjestu groblja sada se nalazi trafo postaja. Mnogo je Muslimana živjelo u ovom gradu. One obitelji koje su imali novca, dakle mogućnosti, pokapali su svoje u rodnim krajevima. Zahvalan sam što su i Srpska pravoslavna crkva i Rimokatolička crkva odobravale da u Subotici pokapamo na njihovim grobljima naše pokojnike«, kaže hadžija Fetiš Kurdali i ističe kako je 1998. godine, nekadašnji gradonačelnik József Kasza pomogao da se problem muslimanskog groblja riješi. 

»Dobili smo posebnu parcelu u Senćanskom groblju. Od tada se tamo pokapaju muslimani  iz Subotice i okolice. Zahvalni smo ljudima koji su nam pomogli u tome. Općinska je vlast imala razumijevanja za problem s kojim smo se tada suočavali. Imamo svoje groblje i to za nas ima veliki značaj. Tada je skupina nas, koji smo bili klanjači i vodili vjerske obrede, odlučila da osnovati islamsku zajednicu u Subotici.«

 

Vjerska i jezična nastava

 

Islamska zajednica je registrirana 1998. godine, a koncem iste godine islamska je zajednica održala ramazanski praznik u iznajmljenoj prostoriji Mjesne zajednice Novo selo.

»U našoj islamskoj zajednici ima preko 700 kućanstava. Danas u Subotici živi oko 7000 muslimana. Broj muslimana se naglo povećao nakon 1999. godine. Procjenjuje se kako je oko 4000 izbjeglih s Kosova došlo u Suboticu, od kojih su većina Romi. Mi smo odmah počeli, već u okvirima naših mogućnosti, opismenjavati djecu koja na Kosovu nisu čak niti pohađala školu. Znači, za djecu izbjeglih smo organizirali vjersku i jezičnu nastavu. Time smo željeli odgojiti buduće dobre građane i ne dopustiti da djeca ostanu prepuštena ulici. Sati vjeronauka odvijaju se u trinaest subotičkih škola, a subotom i nedjeljom održavaju se sati vjeronauka pri džamiji. Tijekom dana svakodnevno se molimo Alahu. Ranije, dok još nije bila izgrađena džamija, predvodio sam molitve, a sada molitve predvodi imam Bajazit Nicević. Najveće okupljanje na molitvi je petkom, to je džuma koja se izdvaja – masovnost pri molitvi simbolizira slogu«, kaže Fetiš Kurdali.

Na poticaj iz subotičke islamske zajednice, osnovan je i Muslimanski kulturni centar s ciljem da se kroz razne manifestacije njeguje nacionalni identitet.

»Kulturni centar smo osnovali 2003. godine. Imali smo predavanja o pitanjima koja su bitna za naše nacionalno određenje, dolazila su kulturno-umjetnička društva iz Sarajeva i Novog Pazara, imali su nastupe u prostorijama Hrvatskog kulturnog centra ‘Bunjevačko kolo’. Osnovali smo i Društvo Bošnjaka pod ‘kapom’ našeg Centra, jer pridjev ‘muslimanski’ određuje vjersku pripadnost, a pridjev ‘bošnjački’ nacionalnu pripadnost.«

Fetiš Kurdali kaže kako je islamska zajednica u Subotici dobila minimalnu pomoć od strane Grada, nakon rebalansa proračuna prije nekoliko mjeseci.

»Pitao smo zbog čega je to tako i rekli su mi kako se sredstva određuju na osnovi statističkih podataka prema popisu pučanstva, a prema popisu iz 1991. godine, bilo je svega 317 muslimana u Subotici. Taj podatak govori o političkom ozračju tih godina i ne odgovara realnosti. I tada je u Subotici bilo bar 2500 muslimana, ali se ljudi nisu smjeli izjašnjavati kao muslimani. No, sve ipak ide odavno nabolje i nemamo problema zbog naše nacionalne ili vjerske pripadnosti«, kaže Fetiš Kurdali, starosjedilac u Subotici, čiji su se roditelji doselili na sjever Bačke davne 1924. godine, prošlog stoljeća.