Arhiv tekstova

Pomoćnik gradonačelnika za infrastrukturu Jasmin Šečić u intevjuu za Hrvatsku riječ rekao je kako političari ne bi trebali biti sujetni, nego zajednički raditi na razvoju grada.

 

Na posljednjoj sjednici Skupštine Grada odbornici SVM-a su napustili vijećnicu, jer se nisu slagali s tim da se izglasuje direktor Društva s ograničenom odgovornošću »Park Palić«. Kako komentirate potez vaših koalicijskih partnera?

 

Smatram da je ovo dobar korak u primjeni Master plana za Palić. Previše je do sada bilo odugovlačenja. Sljedeći korak je da Skupština Parka Palića imenuje direktora, da se usvoji aneks ugovora o osnivanju i da poduzeće počne raditi punim tempom. Smatram da je dvogodišnje odugovlačenje s osnivanjem Parka Palić znatno usporilo turistički razvoj Palića. Vjerujem da svi trebaju dati svoj puni doprinos da se situacija popravi. Na primjeru JP Direkcije za izgradnju grada može se vidjeti koliko se može uraditi zajedničkim radom, samo ako se želi. Kao predsjednik Gradskog odbora stranke G17 Plus i tehnički direktor Direkcije, imao sam punu suradnju s koalicijskim partnerima i mogao sam realizirati skoro svaku svoju zamisao. Takva suradnja je pridonijela da danas imamo toliko kružnih tokova u gradu, sređen je Radijalac, park na Prozivci, Velika terasa više ne propada, uređen je dio infrastrukture na Paliću neophodan za turistički razvoj, tu su nova dječja igrališta, rasvjeta, mnogo je asfaltiranih ulica, puno novih sportskih terena i mnogo drugih stvari koje su svima nama popravile kvalitetu života u tako kratkom roku. Upravo ovaj primjer trebao bi biti model i za Park Palić. 

 

Znači, vi ne opravdavate potez SVM-a?

 

Što prije shvatimo kako moramo naprijed i da je konkurencija u okruženju velika, bit će bolje. Drugi gradovi i općine neće čekati prekriženih ruku da se kod nas riješe političke nesuglasice. Mislim da smo kao grad previše opterećeni političkim profitiranjem. Za mene je mnogo važnije da se nešto uradi, nego tko je to uradio i tko će pobrati zasluge. Ako smo već odlučili koalicijski voditi ovaj grad, onda mislim da ga trebamo voditi u istom smjeru, nemoguće je napredovati ako idemo u dva smjera.

 

Koliko je projekata do sada realizirano na Paliću?

 

Uglavnom su ulagana republička sredstva. Što se tiče Grada, nedovoljno je ulagano. Počelo je rješavanje problema kanalizacije, vode, elektro-snabdijevanja. Isto tako izdvajana su republička sredstva za izradu Master plana, Velike terase, Tic-a i drugih objekata. Moglo bi se reći kako se za ove tri godine dosta uradilo poslije razdoblja stagnacije, što smatram prethodnicom za sve aktivnosti koje trebaju uslijediti putem Parka Palić.

 

Kada možemo očekivati završetak radova na Velikoj terasi?

 

Za nastavak radova na rekonstrukciji  Velike terase  na Paliću osigurano je 45 milijuna dinara iz Ministarstva za ekonomiju i regionalni razvoj. Palićkoj ljepotici, koja je izgrađena u stilu secesije  1911. godine, bit će uskoro vraćen stari sjaj. Radovi su počeli 2007. godine  i tada je zaustavljeno  višegodišnje propadanje objekta. Želja svih Subotičana je da palićkoj ljepotici bude vraćen nekadašnji sjaj, a za to  je neophodna pomoć države. Sada smo osigurali novac za nastavak radova. Interijer objekta treba biti urađen po uzoru na Gradsku kuću, jednu od najljepših građevina u Subotici, a spada i u graditeljska čuda Srbije. Novac se osigurava  uz pomoć republičke i pokrajinske vlasti, jer je ambicija Grada da Velika terasa postane središte kongresnog turizma. Prva faza radova koštala je 45 milijuna dinara. Druga faza je obuhvatila sanaciju podruma, postavljanje hidroizolacije i izgradnju armirano-betonske kade, a financirana je iz sredstava NIP-a u visini od milijun eura. Sanirana je međukatna konstrukcija, tavanice i stubišta. Radovi na Velikoj terasi trebali bi biti završeni do kraja godine.

 

Kao pomoćnik gradonačelnika za infrastrukturu zaduženi ste za razvoj grada. Možemo li očekivati uskoro neke konkretne korake u svezi s razvojem industrijskih parkova? 

 

Smatram da samo razvojem industrijskih parkova imamo šansu obnoviti gospodarstvo u gradu i sanirati posljedice raspada velikih gospodarskih giganata iz vremena prije devedesetih. Pred nama je prilika i izazov da to uradimo. Stvari su se pomaknule i oko industrijskog parka u Crvenom Selu i oko Druge kasarne. Paralelno s radnjama koje će omogućiti da se prenese pravo korištenja na Grad, u ovim zonama radi se na stvaranju infrastrukturalnih uvjeta za početak fizičke realizacije ovog projekta.

 

Pokrenuli ste inicijativu da se građani uključe u akciju »Giljotina propisa«?

 

Moramo omogućavati efikasnu realizaciju svih stranih direktnih investicija koje se nude, kojih će sigurno biti manje nego ranije. To prvenstveno znači da moramo u najvećoj mogućoj mjeri pojednostaviti procedure, a ne opterećivati investitore raznim birokratskim procedurama. Smatram da svi, i mi kao lokalna samouprava, i građani, moramo dati tome svoj puni doprinos. Naravno, republička vlada mora dati svoj doprinos tako što će iskoristiti ovu godinu i počistiti neke trome birokratske procedure, obaviti »Giljotinu propisa« i izvršiti dodatne reforme. Naše sugestije su dobrodošle. Smatram da je prioritet prebacivanje odgovornosti za raspolaganje imovinom na lokalne samouprave. To je nešto što sada pravi problem investitorima. Republička direkcija za imovinu, ma koliko efikasna bila, ne može se snaći s imovinskim problemima u preko 160 općina Srbije. To se mora prebaciti u ovlast lokalne samouprave. 

 

Ove je godine proračun manji nego prethodnih. Hoće li zbog toga mnogi projekti trpjeti?

 

U ovakvoj situacij svi proračunski korisnici trebaju pokazati maksimalnu odgovornost. Ovo je na neki način i prilika da se krajnje odgovorno racionaliziraju svi rashodi koji su suvišni i u gradskoj upravi i u javnim poduzećima. Smatram da prostora ima dovoljno i da se uz racionalno planiranje investicijskih programa ova situacija može prevladati. 

 

Koliko će se ulagati u prigradske mjesne zajednice i smatrate li da je do sada ulagano više u centar grada?

 

U svojstvu  tehničkog direktora u Direkciji za izgradnju zalagao sam se da se prigradske mjesne zajednice razvijaju podjednako kao i gradske. Takav pristup imao je punu potporu i tadašnjeg gradonačelnika Géze Kucsere. Mislim da smo u velikoj mjeri uspjeli u tome. Sada se natječemo za jedan veliki program Ministarstva za NIP, s programom izgradnje ulica, gdje je njihov najveći dio u prigradskim mjesnim zajednicama.

 

Kakav je to program, tko u njemu sudjeluje, Grad ili Direkcija?

 

Radi se o zajmu koji Europska investicijska banka daje Ministarstvu a ono nama, odnosno Gradu daje bespovratna sredstva u visini od 50 posto od ukupne vrijednosti projekta. S obzirom da zbog poznate situacije gradski proračun ne može iznijeti program obujma kao prethodnih godina, ne treba naglašavati od kakvog su značaja ova sredstva za nas. Projekt radimo zajedno s Direkcijom i moram istaknuti kako nam je suradnja odlična. Ako bude sve kako je planirano, Grad će imati mogućnost planirati program asfaltiranja u vrijednosti od 2 milijuna eura. Na taj način uspjeli bismo realizirati izgradnju i revitalizaciju tridesetak ulica i pet lokalnih cesta.