Arhiv tekstova

Fotografija pred vama predstavlja jednu od najstarijih subotičkih razglednica na temu zgrade Gradske knjižnice u Subotici, do koje smo došli zahvaljujući njenom vlasniku Jožefu Horvatu, kolekcionaru iz Subotice. Razglednica fotografija (u to vrijeme su brojne  fotografije izrađivane u formatu razglednice) datira iz 1900. godine i prema tekstu na njezinoj poleđini iz Subotice ju je poslao izvjesni Schleppinger, koji se nalazio u radnom posjetu najvećem gradu na sjeveru Bačke u tadašnjoj carevini Austro-Ugarskoj. Tekst pozdrava upućen štovanom Nandoru Szeppu, na njemačkom jeziku, adresiran je na njegovu budimpeštansku adresu u ulici Vaci ut (put) broj 140. 

 

OSNIVANJE GRADSKE 

KNJIŽNICE U SUBOTICI

 

Prema tekstu Lasla Mađara (Subotička javna knjižnica 1890. – 1918. objavljenom u prijevodu Mirka Gotesmana u knjizi »Sto godina Gradske biblioteke u Subotici 1890. – 1990.«)  8. studenoga 1885. godine objavljen je u listu »Bacskai Ellenor« članak pod naslovom »Osnujmo Gradsku javnu knjižnicu« u kojemu se poziva stanovništvo na darivanje i prikupljanje svih vrsta knjiga i tiskovina, te se traži podrška gradskih vlasti u akciji stvaranja javne knjižnice. Stanovništvo je oduševljeno prihvatilo ovaj javni poziv i sve brojnije donacije se počinju pohranjivati u dvorani profesorske knjižnice u Gimnaziji, a Skupština je izglasovala 200 forinti za ovaj plemeniti cilj. Cijelu akciju vodi tadašnji honorarni gradski arhivist Istvan Ivanyi, korespondirajući brojnim podnescima s Gradskim vijećem i predlažući formiranje Odbora za knjižnicu. Zanimljivo je istaknuti kako je u to vrijeme u Subotici postojalo nekoliko fondova knjiga u privatnom vlasništvu:

Isidor Milko, Vince Zomborčević, Gyorgy Guln, Mor Schaffer, Vilos Racz, Matija Antunović, Pal Jambor, kao i registriranih društava poput: Građanske čitaonice, Nacionalne kasine, Nepköra, Srpske čitaonice i dr. Odbor za pripremu osnivanja Gradske knjižnice sastao se 8. lipnja 1890. godine u svečanoj dvorani hotela »Pest« na konferenciji kojoj je predsjedavao Mihajlo Pertič uz nazočnost 34 osobe koje su sudjelovanje u ovom, za Suboticu važnom kulturnom događaju, pa se ta godina uzima i početnom u povijesti Gradske knjižnice.

 

ZGRADA GRADSKE 

KNJIŽNICE

 

Hrvatska riječ od 4. rujna 1953. godine donosi sljedeći tekst: »…Gradski odbor pokazao je veliko razumijevanje prema potrebama ove stare kulturne ustanove u Subotici. Pored redovitog proračuna dodijelio joj je 500 tisuća dinara. Taj novac već je umnogome utrošen na uređenje zgrade bivše Građanske kasine u koju se knjižnica useljava. I sama zgrada, koja je sazidana polovicom prošloga vijeka, s oko 15.000 knjiga i izvjesnim inventarom, prešla je u stalno vlasništvo knjižnice… Čitaonica za građanstvo bit će otvorena (svi su izgledi) već tijekom rujna, a omladinska i pionirska u listopadu. Pozajmni odjel također će tijekom listopada početi s izdavanjem knjiga.«

Preseljenjem u zgradu u kojoj se i danas (od 1953. godine) nalazi, Gradska knjižnica konačno je dobila odgovarajući prostor u kojemu je mogla razvijati raznovrsne djelatnosti na polju čuvanja literarne baštine. U proteklom razdoblju došlo je do formiranja zasebnih fondova knjiga poput »stare« i »rijetke« knjige, te iznimno značajnog fonda »zavičajne knjige«, kao i fonda novina i časopisa.

 

GRADSKA KNJIŽNICA 

DANAS

 

Približavajući se svom 120. rođendanu, subotička Gradska knjižnica nastavlja zadaću svojih davnašnjih osnivača, neprekidno gradeći status institucije koja se bavi očuvanjem literarne kulturne baštine. Svojim brojnim fondovima, sve bogatijim fundusom starih i novih knjiga, uvijek je na raspolaganju svim ljubiteljima pisane riječi. Novo »digitalno doba« donijelo je brojne prednosti na polju bržeg i jednostavnijeg pronalaženja potrebnih informacija i podataka, a praktičan sustav obrade jedinica knjižničkog materijala umnogome je ubrzao proces usluživanja korisnika usluga Gradske knjižnice.

Ovaj tekst posvećujemo u slavu davnašnjih vizionara zahvaljujući čijoj nesebičnoj ideji danas imamo našu Gradsku knjižnicu.