Arhiv tekstova

Parodontopatija, koja se danas s pravom sve češće spominje, ubraja se u skupinu bolesti potpornog aparata zuba. Ona je, prema svjetskim istraživanjima, pokraj karijesa zuba i gingivitisa, najrasprostranjenija bolest kod ljudi. Smatra se kako većina odraslih i oko trećina djece ima ovu bolest, a značaj joj je još veći tim prije što je ona glavni uzročnik gubitka zuba poslije 45. godine života.

Potporni aparat zuba – parodoncijum čine tkiva koja okružuju zub pružajući mu potporu, čime omogućavaju njegovu funkciju. Tu spadaju – gingiva (desni), periodoncijum (tkivo koje vezuje korijen zuba za kost vilice), cement korijena zuba i sama vilična kost. Shodno tome, kada proces zahvati samo desni – nastaje gingivitis, a kada se proširi na cijeli potporni aparat – nastaje parodontopatija. O gingivitisu ćemo nešto više reći u idućem broju.

Uzrok ovih bolesti su naslage na zubima, »dentalni plakovi«, čiji najznačajniji dio čine mikroorganizmi. Oni zajedno s »faktorima rizika«, kao sto su: loša oralna higijena, neadekvatna prehrana, karijes, pušenje duhana, dovode do nastanka zubnog kamenca, koji ubrzava napredovanje bolesti. 

Na početku bivaju zahvaćene samo desni koje su blago otečene, crvene i krvare prvo samo na provokaciju (pranje zuba), a kasnije i na najmanji nadražaj. Također se može javiti osjećaj trenja ili peckanja, kao i osjećaj stranog tijela između zuba zbog otoka desni. Daljnjim prodorom infekcije bivaju zahvaćena i druga potporna tkiva, pa i kost vilice koja se razara te tako nastaju »parodontalni džepovi«. U ovim džepovima se stvaraju gnojne nakupine, što dovodi do pojave neugodnog zadaha iz usta, otoka vilice i obraza. Bolest u ovom stadiju nazivamo paradontitisom, jer se radi i o upali, pa je liječenje tada komplicirano uz obveznu kiruršku intervenciju i uporabu antibiotskih sredstava. Na ovaj način zubi gube potporu, počinju se klatiti, pomicati i isplivavati, da bi na kraju došlo do ispadanja zuba. Ono što je veoma važno jest da bola nema praktički sve dok se ne pojave komplikacije (gnojne kese, ciste, upala sinusa, infekcija okolnih tkiva), kada je bolest već u poodmaklom stadiju, a liječenje znatno otežano. 

 

PREVENCIJA

 

Uz oralnu higijenu i redovite kontrole kod stomatologa, veoma je važno u prevenciji parodontopatije uklanjati loše navike i sve druge faktore koji pospješuju njen razvoj. Prije svega pušenje, zatim žvakanje samo na jednoj strani i korištenje meke hrane, disanje na usta, karijes zuba, različite anomalije položaja i oblika zuba i mnoge druge bolesti, ne samo usta i zuba, već i cijelog organizma.

 

ZANIMLJIVOSTI!

 

Iako su stomatolozi svojevremeno vjerovali kako je krvarenje zubnog mesa (desni) pouzdan znak parodontitisa, novija istraživanja pokazala su kako to nije slučaj. Rizik obolijevanja od parodontitisa jednako je velik, bez obzira na to krvare li desni zbog rutinskog čišćenja zuba ili uopće nikad ne krvare.

 

BOLESTI SRCA I 

PARODONTITIS!

 

Čini se kako loše higijenske navike vezane uz njegu zuba kod mladih muškaraca povećavaju opasnost od obolijevanja od nekog oblika bolesti srca. Istraživanje iz 1993. godine provedeno na 10.000 ispitanika (muškaraca i žena) pokazalo je kako su srčane tegobe 25 posto češće kod ljudi koji boluju od parodontitisa. Ova je veza najjasnija kod muškaraca mlađih od 50 godina koji boluju od ove bolesti potpornog aparata zuba. Pokazalo se kako je kod njih vjerojatnost obolijevanja od koronarnih srčanih tegoba (angina pektoris, infarkt srca) oko 50 posto veća nego kod ljudi koji nisu bolovali od parodontitisa ili imali bilo koji blaži oblik parodontopatije!