Arhiv tekstova

Izložba pod nazivom »Lemeško plemstvo« otvorena je u petak, 19. lipnja, u dvorani Doma kulture u Svetozaru Miletiću. Organizator izložbe je Pučka kasina 1878. Subotica,  a autori Antonija Čota i Zvonimir Perušić. Organizaciji izložbe pridružio se veći broj institucija i pojedinaca, poput Gradskog muzeja Sombor, Austrijskog kulturnog centra Beograd, Mađarskog nacionalnog vijeća, Bunjevačke matice, Arhiva Vojvodine, Collegium nobilium Croaticuma, dr. Dušana Škorića, Milke Hajrung, Zore Šipoš i Ljudevita Vujkovića Lamića. Na izložbi su predstavljeni eksponati iz života hrvatskog i ugarskog plemstva ovoga mjesta (grbovnice i otisci pečata plemićkih obitelji, dokumenta vezana za dokazivanje njihova plemstva), te mnogi eksponati iz razdoblja austrijske vlasti. 

 

Obilježje jedinstvenosti

 

Uzvanike i posjetitelje prigodom otvorenja pozdravila je autorica izložbe Antonija Čota, u uvodnoj riječi istaknuvši specifičnosti ove izložbe.

»Ova izložba je jedinstvena iz više aspekata. Naime, prvi put na ovim prostorima predstavljeno je ovako nešto, zatim, nalazite se u jednom od triju mjesta u Europi koje je imalo status plemićkog, i naravno, po tome što je ovdje živjelo, a i dan-danas živi najviše pripadnika plemićkih obitelji. Još jedna karakteristika je multikulturalnost žitelja ovoga mjesta. Svi su oni govorili i njemački i mađarski i hrvatski i racki. Iako nisu znali za ovaj termin, to ih je vezalo cijelo vrijeme od XVII. i ranijih stoljeća, pa do danas. Upravo u tom duhu organizirali smo i večerašnju izložbu«, rekla je, između ostaloga, Antonija Čota.

 

Važnost poznavanja 

podrijetla

 

Izložbu je na njemačkom jeziku predstavila gošća iz Beča dr. sc. Ksenija Fallend-Vidaković, te govorila o podrijetlu obitelji Vidaković. Izložbu je na mađarskom  jeziku predstavila dekanica Pedagoškog fakulteta u Subotici dr. sc. Katalin Kaics. »Profesorica sam kulturne povijesti na Sveučilištu u Novom Sadu. Predajem predmet kulturna povijest Vojvodine i vojvođanskih Mađara. I profesionalno i emocionalno vezana sam za multietničke sredine. Moji preci stigli su u ove krajeve koncem XVII. stoljeća i tu ostali. Jako je bitno znati svoje podrijetlo, svoju povijest i osobito gdje sežu svoji korijeni. Ukoliko ne poznajemo svoje korijene nama se može bezgranično manipulirati«, istaknula je dr. sc. Katalin Kaics. 

Izložbu je otvorenom proglasio izaslanik predsjednika Hrvatskog plemićkog zbora Ive plemenitog Durbešića, Gajo plemeniti Pozojević. 

Inače, od autora izložbe doznajemo kako u stručnim krugovima već postoji veliko zanimanje za predstavljanje ove izložbe u više mjesta u Srbiji, Hrvatskoj, Mađarskoj i Austriji.