Arhiv tekstova

U znaku podrške nastavku integracije Zapadnog Balkana u EU i viznoj liberalizaciji za građane te regije, te isticanja značaja i nužnosti dobre regionalne suradnje za prevladavanje svjetske ekonomske i energetske krize, protekloga je tjedna, od 18. do 21. lipnja, u Novom Sadu održan 16. summit šefova država središnje Europe s temom »Zajednički rad na prevladavanju izazova 3E - ekonomija, energija i europske integracije«. Za Srbiju je ovo najveći međunarodni skup koji je organizirala u proteklih 20 godina, preciznije od summita nesvrstanih davne 1989. godine. Osim domaćina, predsjednika Srbije Borisa Tadića, na čiji se prijedlog ovaj veliki skup i organizirao u Novom Sadu, summitu su bili nazočni predsjednici: Austrije Heinz Fisher, Bugarske Georgi Parvanov, Crne Gore Filip Vujanović, Češke Vaclav Klaus, Hrvatske Stjepan Mesić, Italije Giorgio Napolitano, Makedonije Gjorgi Ivanov, Moldavije Vladimir Voronjin, Poljske Lech Kaczynski, Slovačke Ivan Gašparovič, Slovenije Danilo Tuerk, Ukrajine Viktor Juščenko, te predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Nebojša Radmanović. Nazočnost su u posljednjem trenutku otkazali predsjednici Mađarske Lászlo Solyom i Albanije Bamir Topi, a poziv za sudjelovanje nije dobio predsjednik Kosova Fatmir Sejdiu, zbog poznatog odbijanja Srbije da prizna neovisnost Kosova.

Visokim dužnosnicima su, osim plenarnog zasjedanja i brojnih bilateralnih susreta, bili upriličeni i dodatni sadržaji, te su s domaćinom, predsjednikom Srbije, posjetili manastir Krušedol na Fruškoj gori, te Kapelu mira i Karlovačku gimnaziju u Srijemskim Karlovcima. 

Međunarodni skup visokih dužnosnika u središtu Vojvodine, koju su mnogi ugledni gosti ovom prigodom ocijenili kao pravi primjer europske regije u kojoj živi više od 30 različitih etničkih zajednica, pratilo je više od dvjesto novinara iz ove regije, a domaćin sljedećega summita zemalja središnje Europe bit će Poljska.

 

Plenarno zasjedanje

 

Predsjednici četrnaest zemalja središnje i istočne Europe izrazili su na plenarnom zasjedanju 19. lipnja snažnu potporu integraciji Zapadnog Balkana u EU i procesu liberalizacije viznog režima u regiji, ističući kako budućnost cjelokupne regije ovisi o njenim izgledima za članstvo u EU. Otvarajući summit, predsjednik Srbije Boris Tadić je poručio kako EU ne smije odustati od integracije Zapadnog Balkana, jer bi time učinila nenadoknadivu štetu sebi, te je istaknuo kako ostvarenje punopravnog članstva u EU predstavlja »najvažniji strateški prioritet Srbije«. On je tom prigodom pozvao na solidarnost u prevladavanju posljedica ekonomske krize i istaknuo potrebu suradnje u području energetike, a posebno značaj izgradnje plinovoda »Južni tok« za stabilniju opskrbu EU plinom, procjenjujući kako ova regija može postati »energetski most do krajnjih potrošača u ostalim dijelovima Europe«, ukoliko se bude vodila zajednička energetska politika.

Predsjednik Češke Vaclav Klaus, države koja još par dana predsjedava Europskom Unijom, i ovom je prigodom  izrazio punu potporu težnjama Zapadnog Balkana da se integrira u EU i izrazio očekivanje da će doći do napretka u tom procesu tijekom predsjedavanja Švedske u drugoj polovici 2009. godine. Dodao je i kako, prije svega, očekuje veći napredak u pristupnim pregovorima s Hrvatskom, te kako smatra da je granični spor između Hrvatske i Slovenije bilateralno pitanje za koje nema potrebe  nametati rješenje »sa strane«. O napretku svoje zemlje na putu u EU govorio je predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, dok se, govoreći o prioritetima svoje zemlje, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Nebojša Radmanović založio za transformaciju Ureda visokog predstavnika za BiH u »specijalno predstavništvo EU«, kako bi BiH, koja je opredijeljena za europske integracije, bila ravnopravna sa zemljama u regiji.

Vanjskopolitičke ambicije Hrvatske neće biti zadovoljene njezinim ulaskom u EU, nego tek i integracijom ostalih zemlja regije u Uniju, rekao je u svojemu govoru hrvatski predsjednik Stjepan Mesić te je naglasio kako »dvostruka mjerila ne bi smjela postojati, jer bi ona samo poljuljala povjerenje u Uniju, te mogla negativno utjecati i na bilateralne odnose kandidata koji ulaze pod različitim uvjetima«. Također je, kao i domaćin summita, zagovarao zajedničko suočavanje s gospodarskom krizom, opskrbom energenata i europskim integracijama, zaključujući kako »soliranje na političkoj sceni ne donosi rezultate, jednostavno zato što sva pitanja s kojima se suočavamo dobivaju, u većoj ili manjoj mjeri, globalni karakter, ona su zajednička«. 

Gospodarstvo, kako je rekao, ne smije biti talac politike, niti oružje za postizanje političkih ciljeva, te je ponovio da je Hrvatska iskrena i principijelna u stavu da neće ometati Srbiju na putu prema EU. U svojemu je govoru dodao i kako Slovenija koristi svoje članstvo u EU da bi riješila svoj bilateralni spor s Hrvatskom, ocijenivši da to »principijelno nije u redu«. 

I predsjednik Austrije Heinz Fischer osvrnuo se na aktualni hrvatsko-slovenski granični spor, ističući kako vjeruje da će problemi koji su nastali u pregovorima o pristupanju Hrvatske biti ubrzo prevladani. Za razliku od njih, predsjednik Slovenije Danilo Tuerk se u svojemu govoru nije bavio otvorenim pitanjima s Hrvatskom već je isticao kako cijeni napore Srbije na putu prema EU.

Jedan od rijetkih dužnosnika koji se mogao pohvaliti kako je njegovu zemlju ekonomska kriza  najmanje pogodila bio je predsjednik Poljske Leh Kaczynski, koji je istaknuo kako ulazak u EU treba biti otvoren zemljama Balkana, ali i Ukrajini, Gruziji i Moldaviji, te  ukazao kako je Europa u opasnosti da izgubi na svom značaju, jer je cijeli svijet postao konkurentan i da se stoga europske zemlje trebaju boriti za bolji položaj u tim globalnim odnosima.

Poslije krize u opskrbi plinom s početka siječnja predsjednik Ukrajine Viktor Juščenko i ovu je prigodu iskoristio kako bi uvjeravao svoje kolege da Ukrajina jamči »siguran i neprekidan« protok plina preko svog teritorija, te pozvao na stvaranje zajedničkog koncepta plinskog tržišta u Europi, po ugledu na tržište električne energije. U medijima zemalja bivše Jugoslavije rado se prenosila i izjava predsjednika Slovačke Ivana Gašparoviča, koji je naglasio kako bi Europska Unija trebala biti puno kreativnija u pomaganju ovih zemalja za ulazak u EU. Inače, Gašparovič je boravak u Srbiji iskoristio i za posjet svojoj, slovačkoj zajednici u Kovačici i Bačkom Petrovcu te im zahvalio što su lojalni građani države u kojoj žive. 

 

Hrvatsko-srpski 

bilateralni susret

 

Novosadski summit bio je dobar povod za održavanje brojnih bilateralnih susreta šefova država središnje i istočne Europe, a već prvoga dana sastali su se predsjednici Hrvatske i Srbije, Stjepan Mesić i Boris Tadić, koji su i tom prigodom ponovili kako je zajednički cilj zemalja regije članstvo u EU te da se one međusobno trebaju podupirati na tom putu. U zajedničkom obraćanju novinarima nakon razgovora sa srbijanskim predsjednikom Mesić je  istaknuo kako je jedna od tema razgovora bilo pitanje povratka izbjeglih iz Hrvatske koji su u Srbiji, te je naglasio: »Hrvatska u svijetu može biti predstavljena kao zrela demokracija onda kad njezini građani sa sigurnošću i u sigurnosti dolaze u Hrvatsku, reguliraju svoj status i na kraju se vrate u svoje kuće, gradove i sela.«

Govoreći o tajnim optužnicama i popisima osumnjičenih za neka kaznena djela počinjena u vrijeme rata, predsjednik Hrvatske je rekao kako je napravljen sporazum s mjerodavnim tijelima u Srbiji i Crnoj Gori da se slučajevi onih koji se u Hrvatskoj žele procesuirati, a ne mogu biti izručeni niti iz Srbije niti iz Crne Gore, predaju državnim odvjetništvima u tim zemljama. 

»Onaj tko je kriv neka bude procesuiran, onaj tko nije neka bude oslobođen, jer to je jedini način da uspostavimo do kraja dobru suradnju«, istaknuo je Mesić. 

Srbijanski predsjednik Boris Tadić novinarima je rekao kako vjeruje da će Hrvatska prva u regiji ući u EU te da će ona istodobno za sobom povući i ostale zemlje regije u tom procesu. Na sastanku je, kako je dodao, bilo riječi i o rješavanju pitanja granice između dviju zemalja, te je dogovoreno da trenutačno rješenje, koje ima privremeni karakter, treba ostati i nadalje, te da se ide u pravcu rješavanja tog pitanja u duhu dobrosusjedstva i suradnje. 

»Ja sam prihvatio poziv predsjednika Mesića da dođem u posjet Hrvatskoj i taj posjet će biti početkom rujna. To će biti prilika da imamo razgovore ne samo u Zagrebu, već i u nekim drugim mjestima u Hrvatskoj i još jednom pokažemo kako odnosi dvaju naroda idu uzlaznom putanjom«, dodao je Tadić.

Prema njegovim riječima, govorilo se i obnavljanju zračne veze između Beograda i Zagreba, koja je postojala u bivšoj Jugoslaviji, jer je potpuno nelogično da nema zračne veze između dva grada, i to usporava ekonomsku suradnju i kretanje ljudi.

Inače, Mesić je među prvim dužnosnicima napustio summit u Novom Sadu, budući da je prošloga vikenda u posjetu imao predsjednika Kine Hu Jintaua, koji je u Zagrebu boravio predvodeći izaslanstvo od oko 250 kineskih gospodarstvenika koji su sudjelovali na organiziranome hrvatsko-kineskom poslovnom forumu, skupa s više od 200 hrvatskih poduzetnika. O važnosti ovoga događaja govori i podatak da kineski predsjednik do sada nije posjetio niti jednu drugu zemlju jugoistoka Europe.