Arhiv tekstova

Hrvatsko nacionalno vijeće u 2009. godinu ulazi s nezavršenim poslovima iz 2008. godine. Usvajanje i početak implementacije Platforme za obrazovanje i Strategije za budućnost informiranja na hrvatskom jeziku planovi su koji nisu ostvareni u protekloj godini. Prema riječima predsjednika Hrvatskog nacionalnog vijeća Branka Horvata, niti vodstvo Vijeća nije zadovoljno postignutim. Nedostatak vizije i strategije ne znači da obrazovanje i informiranje ne funkcionira, kaže Horvat, jer struka i profesionalni odnos ljudi uposlenih u obrazovanju i informiranju osiguravaju kontinuirano odvijanje nastave i informiranja na hrvatskom jeziku. 

 

HR: Što je urađeno od onoga što je planirano za ovu godinu?

Teško je govoriti o tome i praviti analizu, jer u hrvatskoj zajednici imamo jako puno i potreba i onoga što treba uraditi. Očigledno, nikada ne možemo biti zadovoljni, pa ni ovoga puta nismo zadovoljni postignutim. Imali smo relativno tešku godinu. Kod onih prava za koja smatramo da su nedovoljno ostvarena, susretali smo se s time da postoje stečena prava, koja se ne mogu umanjivati, dok s druge strane mlade nacionalno-manjinske zajednice i država nemaju objektivne uvjete za dostizanje iste razine prava. To se osobito odnosi na obrazovanje i informiranje.

U ovoj smo godini imali probleme kod pokretanja određenih incijativa, novih razreda i, općenito, funkcionalnog zaokruživanja stanja u području obrazovanja. Prošlu godinu pamtimo po tome da smo relativno teško ostvarili pokretanje prvog razreda gimnazije, a ove smo godine relativno bez napora formirali novi prvi razred s 30 učenika. To je pozitivno i time možemo biti zadovoljni, i činjenica je da ako se nešto sustavno postavi i po obrascu kako je moguće da to funkcionira, tada će i rezultati sami doći od sebe. Međutim, ne možemo se pohvaliti da u obrazovanju imamo velike rezultate. Jako se teško povećava broj polaznika u hrvatske razrede. Još uvijek smo u dvojbi postoji li strah kod ljudi zbog toga, ili se ne razumije dovoljno i ne shvaća suština toga. Mi smo ove godine uložili dosta truda, barem što se tiče kvalitete, i smatramo da kvaliteta nastave mora doći do izražaja.

HR: Koji su ciljevi bili postavljeni?

Nama su uvijek mjerila nacionalne zajednice koje već imaju izgrađenu infrastrukturu kao mađarska ili slovačka, one su nam i nekakav cilj i primjer kako i kojim putem trebamo ići.

HR: Koji su konkretni koraci koje je HNV uradio na zaokruživanju školskog sustava? Platforma za obrazovanje je bila najavljena još koncem prošle godine, a još uvijek je nema.

Još prošle godine smo najavili da ćemo u ovoj godini imati platformu za obrazovanje kao dokument trajnog značaja i vizije, ali se s njom kasni već godinu dana. Prije nekoliko dana bio je sastanak Odjela za obrazovanje, gdje je jedna od glavnih točaka bilo pitanje platforme. Mi, kao HNV, ne možemo više tolerirati ovoliko kašnjenje, jer ispada da nemamo jasnu viziju kojim pravcem ići. Svakako, taj sustav ipak funkcionira, jer vođenje obrazovnog sustava u hrvatskoj zajednici vodi Odjel za obrazovanje i članica Izvršnog odbora HNV-a Stanislava Stantić-Prćić. Oni su dosta duboko »ušli« u ovu problematiku i imamo obećanje da ćemo vrlo brzo imati platformu.

HR: Hoće li platformu raditi isti ili novi ljudi? Slavica Peić je najavila novi tim za izradu platforme, ako ona ne bude gotova do konca godine.

Bit će novo prestrojavanje i kombiniranje ljudi koji su od struke u tom području.

HR: Stječe se dojam da sama hrvatska zajednica nema ideju kako zaokružiti školski sustav, te da obrazovanje ide po nekoj inerciji? 

Nažalost, mi smo sve ovo vrijeme čekali tu platformu i mislim da smo izgubili puno vremena. Moram reći da je to jedan od minusa u radu, odnosno u dosezanju sustava obrazovanja na hrvatskom jeziku. Ipak, Odjel za obrazovanje i članovi tog odjela jesu dio HNV-a. Odjel je taj koji prati tijek obrazovanja, identificira pitanja, probleme, donosi ih na dnevni red i predlaže ih Izvršnom odboru ili Vijeću. Inicijativa je na njima, jer se radi o stručnim ljudima iz tog područja. Platforma kasni, ali ne možemo reći kako je, zato što je nema, sustav obrazovanja stao. Obrazovanje funkcionira i ide svojim tijekom.

HR: Koliko se puta Odjel za obrazovanje sastajao ove godine?

Oni se vrlo često sastaju. U više smo navrata govorili kako nam je obrazovanje najvažnije i zbilja i mora ostati najvažnije. Iz tih razloga i imamo najviše pitanja i problema koje treba riješavati u hodu.

HR: Koliko se često sastaju drugi odjeli i odbori?

Sastaje se Odjel za obrazovanje, Odjel za kulturu malo manje, a drugi rijetko. Ili ljudi ne osećaju potrebu ili se mi nismo doticali te problematike, ali to ćemo morati intenzivirati. No, u ljudima je problem, jer ako smo imenovani za nešto trebali bismo pokazati i neku inicijativu.

HR: Prati li HNV studente i na koji način?

Ove smo godine vratili organiziranje studenata u HNV i Stanislava Stantić-Prćić je za to zadužena, a operativno Marija Mandić. Oni se kompletno prate neprestano, s tim da smo ove godine možda malo naglašenije predlagali upis na osječke fakultete. Mislim da je najviše i upisanih u Osijeku, kao i da je to veća garancija da će se oni kad završe studij vratiti u zajednicu.

HR: Postoji li generalna ideja i suglasnost oko toga kako treba izgledati školski sustav na hrvatskom jeziku?

Do sada smo razgovarali i na Vijeću, mada to nije bilo operativno na dnevnom redu već samo kao informacija, da je našoj zajednici neophodan jedan ozbiljan zaokruženi školski centar s kompletnim profilom od predškolskog uzrasta do srednjoškolskog i visokoškolskog s internatom, kako bismo na najbolji način pokrili čitav teritorij Vojvodine i Srbije. Tu nam je u prošlosti bio primjer ustrojstva školstva na hrvatskom jeziku u Mađarskoj, gdje ima trenutačno tri školska centra, koji funkcioniraju u Budimpešti, Pečuhu i Santovu.

HR: Što se konkretno uradilo kako bi se ta ideja pokrenula s mrtve točke?

Ono što je najvažnije jest doći do adekvatnog prostora. U našoj zajednici se godinama unatrag spominje zaklada biskupa Budanovića, koju je on predodredio i ostavio za potrebe obrazovanja Hrvata. U njegovim dokumentima ostavštine je tako. Međutim, formalno-pravno ta zaklada ne funkcionira i ona nije kao takva evidentirana. Ova imovina je u vlasništvu Katoličke crkve – Subotičke biskupije i kao takva ne fungira kao zaklada za Hrvate. Mi smo ove godine imali razgovor s biskupom Ivanom Penzešom o toj temi, gdje smo htjeli jasno i glasno dobiti odgovor na pitanje – možemo li, kao hrvatska zajednica, u našim programskim opredjeljenjima računati na ovaj prostor, i je li Crkva suglasna ustupiti nam ga nakon povrata imovine od države Srbije? Imamo i potpisan protokol s biskupom, gdje je on glasno i jasno rekao i stavio svoj potpis da se slaže i prihvaća to. Ali, tek nakon povrata imovine moći će se nešto konkretno raditi. Mi stoga čekamo, jer objektivno za nešto novo i nešto drugo nemamo financijskih mogućnosti u ovom momentu i nemamo viziju kako to riješiti. Bojim se da će se ta problematika, ekonomska i financijska, produljiti i dalje, jer znamo da ulazimo u neku neizvjesnu godinu s obzirom na svjetsku financijsku krizu.

HR: Dok se to pitanje ne riješi, vodi li se računa o budućim kadrovima? Postoji li neki plan stipendiranja studenata za kadrove koji su potrebni hrvatskoj zajednici?

Mi imamo unutar naše zajednice pregled svih onih koji su do sada završili i koji su trenutačno na fakultetu i planiramo, a i sljedeća postavka koja bude došla morat će postaviti program – koju oblast, koje pravce, koju strukturu kadrova ćemo podupirati. Sada se o tome razgovara, ali nemamo sustavno to riješeno.

HR: Zašto?

Mi danas govorimo o obrazovanju i izgradnji Hrvatskog školskog centra. Međutim u ovom momentu, moramo priznati, to je samo jedna lijepa ideja, odnosno potreba. S obzirom da se jako teško dolazi do zaokruživanja i stavljanja u funkciju jedne takve ideje, u tom smislu se to automatski prenosi i na kreiranje kadrovske politike, odnosno upućivanja djece na fakultete. 

HR: To se čini kao začarani krug. 

Jest. Stječe se dojam kako smo u jednom začaranom krugu, jer nemamo pravu viziju. Hoće li platforma to razriješiti, nisam siguran. Mislim da je financijski dio problematike važniji nego nešto drugo. I kad smo pokretali prvi razred gimnazije, pitanje kadrova se postavilo, međutim, kad smo malo pažljivije i dublje »zagrebali« u postojeće kadrove u hrvatskoj zajednici, ispostavilo se da mi ne stojimo tako jako loše s kadrovima.

HR: Što se radi na dodatnom školovanju nastavnika ? 

Mi pokrivamo hrvatski profil obrazovanja i osposobljavanje se uglavnom radi u Hrvatskoj. Međutim, u posljednje će vrijeme vjerojatno doći do toga da ćemo imati potrebu za osiguravanjem mogućnosti verifikacije postojećih završenih škola i doškolovanje.

HR: Je li riješeno pitanje lektorata za hrvatski jezik u Novom Sadu?

To stoji. Uglavnom i s hrvatske i sa srbijanske to pitanje je u zastoju, jer se dvije i pol godine nije sastajao Međudržavni mješoviti odbor, mada je bilo inicijativa i prijedloga. Mi smo u priličnoj mjeri s određenim stvarima koje se moraju trajno riješiti uvjetovani tim međudržavnim susretima koji su u mirovanju.

HR: Postoje ocjene da u neaktivnosti institucija hrvatske zajednice treba tražiti uzroke neostvarivanja zakonom garantiranih prava, a ne u međudržavnom odboru?

Ne moram vam govoriti što je to što imamo u zakonodavnoj sferi, u zakonskom obliku kao riješeno u odnosu na ono što se provodi. I sami znate u kojoj mjeri imamo primjenu zakonskih odredaba u život. Podsjetit ću vas na pitanje uvoza udžbenika za hrvatske razrede.

HR: Bila je primjedba da HNV nije pripremio na vrijeme i na adekvatan način zamolbu u svezi s odobravanjem udžbenika?

Ne, na vrijeme je sve otišlo, svi traženi zahtjevi su ispunjeni. Međutim, jednostavno smo imali takvu političku situaciju i dolaskom novog ministra se nešto promijenilo. Kad su u pitanju udžbenici, pa i ostala pitanja iz obrazovanja, strašno veliki napori se moraju uložiti kako bi se nešto ostvarilo

HR: Čini li hrvatska zajednica dovoljne napore i na pravi način? Vidimo da neke druge manjinske zajednice u Srbiji uspijevaju ostvariti mnogo više.

Mi smo ove jeseni u više navrata imali razgovore i sad je to malo lakše, jer imamo novo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i imamo značajnije prihvaćanje i shvaćanje naših i zatjeva i stavova. U više navrata smo imali konferencije o pitanju obrazovanja. Sve zajednice imaju strašno velike primjedbe u ovoj oblasti, jer je očigledno kako mnogo toga ne funkcionira. I iz drugih ministarstava kažu kako je Ministarstvo obrazovanja najbremenitije i s najviše problema. Daleko više se truda mora uložiti za rješavanje određenog pitanja u odnosu na druge, ali stalno ispada kako smo mi u nekom povoju, razvoju. 

HR: Ali, sa šest godina očekuje se da dijete već prohoda?

Jeste šest godina. Međutim, pogledajmo što se događa u informiranju. Išli smo u više navrata na razgovore u svezi s informiranjem u Radioteleviziju Vojvodine. Poznato je kako smo imali dva puta mjesečno po pola sata programa, pa smo nagurali do tjedno pola sata, pa su nam to ponovno ukinuli. Ne mogu se oteti dojmu da ne postoji dobra volja da se tu učini nekakav normalan ljudski demokratski pomak u tom smislu.

HR: Gdje vidite problem?

Problem je u vodstvu RTV-a. Imali smo tri ili četiri sastanka s vodstvom RTV-a i mi smo jasno i glasno rekli svoj stav. Mislimo da hrvatska zajednica u ovoj konstelaciji odnosa i snaga ima pravo na jedan sat dnevno programa na Televiziji Vojvodine. 

HR: Postoji li neki pisani dokument o tome?

To su naši prijedlozi bili u tim razgovorima, ali nije ništa potpisano. Oni jednostavno to ne žele riješiti.

HR: Postavljalo se i pitanje kadrovskog rješenja u RTV-u?

Bile su primjedbe na tu temu, ali to su pitanja koja se rješavaju. Treba razgraničiti pitanja tehničkog dijela, gdje svrstavam i kadrovsko pitanje, u odnosu na programski dio. To su dva odvojena područja, a programski je taj o kojem smo govorili da minimalno jedan sat dnevno trebamo imati. 

HR: Je li tražen program i na Radio Vojvodini?

Jest. Mi smo relativno rano dobili informaciju da će doći do smjene na RTV-u i opet smo se opredijelili malo pričekati dok ne dođe nova struktura i novo vodstvo s kojim računamo da će se puno razumnije moći razgovarati.

HR: Imate li pripremljen plan za sljedeću godinu u području informiranja?

Aktualizirat ćemo razgovore s Radiom i TV Vojvodine i istrajati s našim prijedlogom za jednim satom dnevno programa na TV Vojvodina. Znamo da trenutačno kadrovski nismo za to još spremni, ali smo rekli kako prihvaćamo zajednički napraviti program i plan koraka u ostvarivanju tog prijedloga u roku od godinu ili dvije. Mislim da će s novim vodstvom RTV-a glavna tema ići u tom smjeru da zajedno radimo, ne na umanjenju stečenih prava drugih zajednica, već na ubrzanom dizanju prava i dostizanju naše zajednice ovih starijih manjinskih zajednica.

HR: Zašto mislite da ne postoje kadrovi?

Navodno, iako nisam stručnjak, pravljenje jednog sata programa dnevno nije mala stvar. Tako su me uvjerili i rekli da je potrebno ozbiljno uredništvo i operativna ekipa. Međutim, ima i drugih ideja o čemu će se vjerojatno razgovarati intenzivno na razini Vijeća. Hoće li to biti kabelska televizija ili stavljanje u život ideje stvaranja jedinstvenog informacionog sustava unutar hrvatske zajednice, očekujem da će tu ljudi koji su od struke reći svoje.

HR: Član Izvršnog odbora HNV-a zadužen za informiranje je obećao da će s ljudima iz struke, koji rade u hrvatskim medijima, organizirati okrugli stol o temi strategije informiranja. Kad se planiraju čuti ljudi iz struke?

Mi ćemo vrlo brzo na početku, u prvom ili drugom mjesecu, morati intenzivirati pitanja koja su strateški važna u sljedećoj godini. U prva tri mjeseca se o tome mora intenzivno razgovarati. O onom za što smatramo da se može i treba uraditi. I zauzet ćemo određene stavove.

HR: Već duže vrijeme postavlja se pitanje TV Tjednika i zašto HNV ne financira tu emisiju? 

Uopće nije važno tko će financirati. Važno je da novac koji dobijemo, ili HNV ili NIU Hrvatska riječ ili Zavod za kulturu, uključimo i iskoristimo na najbolji mogući način, da od toga hrvatska zajednica ima koristi. Imali smo određene probleme oko financiranja programa, međutim, novim će se zakonom to promijeniti i HNV će imati veću slobodu i širinu, a nadam se i dovoljno sredstava, sudjelovati ili samostalno financirati te vrste potreba. Kad se radi o Hrvatskoj riječi, jako bih želio, a vidjet ćemo u budućnosti što će biti, da u okviru te ustanove zbilja imamo jedan sveopći i sveobuhvatan sustav informiranja, koji bi pokrivao čitavu Vojvodinu i Srbiju – od pisane riječi do radijske i televizijske produkcije. To je jedna želja, a vjerojatno će život i praksa i struka reći i pokazati što je najbolje.

HR: Prema Vašem mišljenju, nalazi li se Josip Stantić u sukobu interesa s obzirom da je član Upravnog odbora Hrvatske riječi i jedan od osnivača Cro Medije? 

Ako se gleda formalno, možda i jest, međutim, ako gledamo drugu stranu, svi smo mi bili u jednom momentu u problemu, jer nam je stala produkcija TV programa. Tražili smo rješenje i dogodilo se to da su Josip Stantić i Zvonimir Sudarević našli rješenje. Osobno sam zadovoljan njihovim radom. Mi smo dali potporu njenom formiranju kao nacionalno vijeće i jako bih bio sretan kad bismo mogli naći načina kako napraviti ozbiljan informativan sustav za sva područja. 

Postavlja se pitanje – imamo li dovoljno snage i međusobne tolerancije, jer mislim da ne treba rušiti nešto što kvalitetno funkcionira ako nema adekvatnu zamjenu. A glede sukoba interesa neka se pozabave i politička i pravna struka. Treba razriješiti ako postoji, a ako ne postoji treba poduprijeti i ići dalje. U krajnjem cilju me interesiraju samo rezultati.

HR: Često hvalite Cromediu dok niti ne spominjete Hrvatsku riječ?

Mnoge stvari shvaćamo po inerciji, jer one stvari koje su dobre, kvalitetne i funkcioniraju jednostavno njih se niti ne dotičeš i ne dolaziš u situaciju da kažeš nešto pozitivno ili negativno. Hrvatska riječ je ustanova koja funkcionira, koja je najstabilnija u našoj zajednici i koja treba tim putem ići i proširivati se. Hrvatska riječ mora biti krovna kuća informiranja u hrvatskoj zajednici. 

HR: Kakvi su odnosi u HNV-u između vijećnika koji su pripadnici različitih političkih opcija? 

Problema ima tu i tamo, jer su različiti interesi. Zagovornik sam toga da HNV mora zadržati svoju autonomnost i neovisnost, bez obzira na političke stranke i političke interese. Kad kažem neovisnost, mislim da samo takav HNV može odgovorno zadovoljiti interes zajednice u cjelini, a svatko je dobrodošao tko ima dobru namjeru i dobru želju za pomoć u tom smislu.

HR: Polemike i osporavanja je izazvala odluka o kupovini polovice kuće za HNV. 

Osobno smatram, a i mnogi vijećnici smatraju, da nacionalno vijeće mora imati i svoj politički rejting, ali i funkcionalni. Teško mi je razumjeti zašto je došlo do tolikih otpora, jer je nacionalno vijeće ispostava države, državna eskpozitura, i u nacionalnom vijeću u budućnosti trebaju biti nazočni i visoki gosti. Jednako tako, svim vijećnicima, odborima i odjelima treba osigurati uvjete za normalan rad, kao i ostalim institucijama kad bude potrebe.

HR: Je li polovica kuće funkcionalna za te potrebe?

Mi smo je identificirali kao takvu. Izvršni odbor je imao zadaću raspisati natječaj, prikupiti podatke i ponude i istodobno su obišli sve ponuđene objekte koji su bili u ponudi. Izvršni odbor se opredijelio za kupovinu te polovice kuće, ali ima mogućnosti i već je ponuđen i drugi dio kuće i treba je u budućnosti promatrati u cijelosti. To je vrijedna kuća pod zaštitom, koja ima svoj kvalitetan eksterijer u stilu secesije i može biti prepoznatljiva za hrvatsku nacionalnu zajednicu. 

HR: Za kuću će HNV izdvojiti 100.000 eura. Neki su vijećnici iznijeli primjedbe da su se ta sredstva trebala utrošiti za potrebe razvoja informiranja, obrazovanja, kulture?

Znamo da je do sada novac koji se dobivao od Republike Srbije bio predviđen za funkcioniranje nacionalnih vijeća. Mi sada imamo u okviru novog zakona mogućnost da nacionalna vijeća financiraju i programe izvan svoje djelatnosti. Uspjelo se sakupiti novac i smatrali smo da je važno stvoriti uvjete za normalan rad.

HR: Treba li se dodatno ulagati u kuću?

Ona je upotrebljiva, a ako baš hoćemo, i bez toga može, eventualno je potrebno oličiti je.

HR: Poznato je da je bivši predsjednik IO HNV-a Lazo Vojnić Hajduk dobio spor u svezi s odštetom za isplatu plaća. Postoje li predviđena sredstva za tu namjenu?

Uložena je na višu instanciju žalba od strane pravničke službe HNV-a i to se sad čeka. Ukoliko se presuda u korist gospodina Vojnić Hajduka potvrdi na višoj instanci, on će sigurno biti isplaćen.

HR: Koliko je to novca s kamatama?

Trenutačno ne znam.

HR: Kakvi su odnosi s hrvatskom diplomacijom?

Mislim da su vrlo korektni. Surađivali smo na zadovoljavajući način. Nemamo nekakvih primjedbi. Uvijek se može više, međutim, zajedno smo puno stvari radili i zajedno radimo.

HR: Ima li HNV pripremljen plan i program za sljedeću godinu?

U sljedeća tri mjeseca ćemo razgovarati o sljedećoj godini. Do trećeg mjeseca smo planirali uraditi program za sljedeću godinu, gdje bi se retroaktivno povezali s onim što je planirano prije i što je bilo u viziji da se uradi. Svaki nositelj određenog područja će napraviti plan. Do kraja trećeg mjeseca planira se napraviti i završni račun i plan proračuna za sljedeću godinu. 

HR: Hoće li prije tog roka biti sjednica HNV-a?

U siječnju ćemo imati sjednicu na kojoj će jedna od glavnih točaka biti zamjena članova Međudržavnog mješovitog odbora Bele Tonkovića i Josipa Pekanovića. 

HR: Oko službene uporabe hrvatskog jezika ima problema u pojedinim mjestima. Mijenjaju se tradicionalni nazivi ulica u Srijemu. Je li to zaustavljeno?

Mislim da nije. To je dosta velika problematika. Često nam dolaze zamolbe zbog narušavanja nacionalnih prava itd., kao i pritužbe na provokacije. Pokušavamo takve stvari sanirati i rješavati ih sa što manje buke. Imali smo slučajeve u Sotu, Srijemskoj Mitrovici i Beogradu, koji su nam javljeni i s tim osobama smo stupili u kontakt. U iznimno smo korektnim odnosima s republičkim ombudsmanom i njegovim zamjenikom i skupa radimo na takvim slučajevima. U startu smo se dogovorili da kad se bilo što dogodi prvo sjednemo, vidimo i zajednički ocijenimo o čemu se radi. Ne želimo izletati s time.

HR: Hoćete li se uključiti na sljedećim izborima za HNV kao nositelj liste, ili kao elektor, ili na bilo koji način?

Jako je velik zamor materijala, ne znam što će se događati. Pobornik sam mlade generacije i volio bih kada bih vidio kvalitetan sastav mladih kadrova, koji bi nosili veći dio posla. Ne mogu odgovoriti točno, vidjet ćemo.

HR: Što očekuje HNV u pogledu organizacije izbora?

Vijeće očekuje ozbiljan posao i to će biti jedan od najvećih poslova koji ovo vijeće mora obaviti. Kompletna organizacija, sve predradnje se moraju organizirati unutar HNV-a. Ne trebamo prejudicirati način izbora, znamo da će se krenuti od biračkih popisa. Mi ih moramo staviti na tapet i na njima raditi. To je ozbiljan posao koji država pokreće i mora isfinancirati. Krenut ćemo od biračkih popisa, a ako ne uspijemo dostići 50 posto plus 1 onda se ide na elektorske izbore. Vijeće će prikupiti direktne elektore iz udruga, a sve drugo je slobodno natjecanje i svatko, tko god želi, ima pravo kandidirati se za elektora i prikupljati potpise. g