Arhiv tekstova

Trihineloza je zarazna bolest rasprostranjena u svim zemljama u kojima čovjek za prehranu koristi meso svinje. Trihinela je otkrivena 1835. godine u Londonu kod čovjeka, a deset godina kasnije prepoznata je i kod svinja. Kod nas je prvi put registrirana tridesetih godina prošlog stoljeća. Ova se bolest javlja sporadično ili u obliku manjih (obiteljskih) i većih epidemija, najčešće tijekom jeseni i zime.

Trihineloza je parazitarna bolest izazvana crvom Trichinella spiralis, čije se larve naseljavaju u mišićima divljih životinja (svinja, medvjed, štakor, miš) i domaćih životinja (svinja, pas, mačka), koje ujedno predstavljaju i prirodan spremnik trihinele. I kod čovjeka, ukoliko je zaražen, ona se nalazi u mišićima. Čovjek se najčešće zarazi konzumiranjem sirovog ili termički nedovoljno obrađenog svinjskog mesa, mesnih prerađevina, kao i mesa nekih divljih životinja koje u sebi sadrže žive larve. Infekcija se ne prenosi izravno s oboljelog na zdravog čovjeka.

U prirodi se larva održava u prijenosnom lancu »štakor-svinja-čovjek«. Svinja se zarazi kada pojede zaraženog štakora, a čovjek se zarazi kada pojede nedovoljno kuhano ili nedovoljno pečeno meso zaraženih životinja. U masnom tkivu, pa tako i u čvarcima i žutoj slanini zaraženih svinja, nema larvi te se ovom hranom zaraza ne može prenijeti. 

Klinička slika bolesti varira od neprimjetne infekcije do bolesti sa smrtnim ishodom, što ovisi o količini unesenih larvi putem zaraženog mesa ili mesnih prerađevina. Od trenutka infekcije do razvoja kliničke slike prođe od 5 do 45 dana. Rani karakteristični znaci bolesti su iznenadni bolovi u mišićima i otok gornjih očnih kapaka. Mogu se javiti i krvarenja na bje-onjačama, žeđ, prekomjerno znojenje, drhtavica, opća slabost. Bolest je praćena povišenom tjelesnom temperaturom i upornim proljevima. Iako se trihineloza najčešće javlja u blagom obliku, moramo je smatrati ozbiljnom bolešću. Parazit može izazvati komplikacije na plućima i mozgu, dok se najteži oblici završavaju smrću zbog oštećenja srčanog mišića.

Zbog svega naprijed navedenog vidimo kako je u stvari najvažnija zaštita od ove bolesti, a ona se prvenstveno radi na sljedeće načine.

• Nakon klanja svinja, a prije uporabe mesa i mesnih prerađevina obvezno uraditi trihineloskopski pregled uzorka mesa u najbližoj veterinarskoj ambulanti.

• Na pregled odneti mišićni dio dijafragme, međurebarnih mišića ili mišića vrata, jer pregled drugih dijelova mesa svinje može dati negativan rezultat i dovesti do masovne zaraze ljudi.

• Pregledu podliježu i pravljene i dimljene mesne prerađevine od nepregledanog svinjskog mesa.

• Meso zaklane svinje i mesne prerađevine za koje se utvrdi da su zaražene trihinelom, nisu za ljudsku uporabu i obvezno se spaljuju.

• Osobe s izraženim simptomima trihinele moraju se javiti na pregled radi blagovremenog liječenja.

• Osobe bez izraženih simptoma trihinele koje su jele zaraženo meso ili

prerađevine od mesa trebaju se javiti na pregled i biti pod kontrolom liječnika.

• Ukoliko su zaraženo meso ili prerađevine od mesa dospjeli u druge krajeve, vlasnik je dužan o tome obavijestiti nadležnu veterinarsku i sanitarnu inspekciju, kao i sve osobe do kojih su namirnice stigle.

• U slučaju da se potvrdi trihineloza kod svinje, deratizacija (uništavanje glodavaca) pod nadzorom stručnih službi je obvezna u dijelu domaćinstva gdje se gaje svinje, na farmama i stočnim grobljima.

• Uginuli glodavci se moraju spaljivati.

• Obore i farme za uzgoj svinja trebalo bi raditi od čvrstog materijala, a na otvore ugrađivati metalne mreže, kako bi se onemogućio pristup glodavcima.