Arhiv tekstova

Nasilje nad ženama i općenito nasilje u obitelji oduvijek je postojalo, no o tome se nije govorilo niti su zlostavljane žene imale kome to reći i kome se obratiti za pomoć. Takvi su problemi smatrani obiteljskim razmiricama koje su trebale ostati isključivo u obitelji. 

Kampanja »16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama« započela je još 1991. godine i od tada se svake godine obilježava u svijetu i kod nas. I ove je godine to bio povod za okrugli stol koji je organizirao Centar za socijalni rad u Subotici u četvrtak 4. prosinca na temu »Nasilje u partnerskim odnosima«. Okrugli stol je održan u prostorijama Centra za savjetovanje i podršku obitelji. Cilj održavanja ove kampanje je podizanje svijesti javnosti, ukazivanje na sve veću pojavu nasilja nad ženama i djecom u obitelji. Među žrtvama dominiraju nezaposlene osobe, te je vrlo važno i njihovo ekonomsko osnaživanje.  

BLAGO KAŽNJAVANJE NASILNIKA: Prema podacima Centra za savjetovanje, u razdoblju od siječnja do kraja rujna ove godine broj prijavljenih žrtava nasilja je u odnosu na prošlu godinu mnogo manji, ali po onom što se prepoznaje u izravnom kontaktu sa strankama, nasilje je ipak u porastu. U porastu je i nasilje nad djecom, točnije ovdje je češće zanemarivanje njihovih potreba, koje se gotovo svakodnevno prijavljuje ovoj socijalnoj ustanovi. U Vojvodini su prijavljena 3104 slučaja nasilja u obitelji, dok je policija intervenirala u 3006 slučajeva. Podaci govore kako se nasilje u obitelji policiji prijavljuje tek poslije 20 ili 25 ponovljenih različitih oblika nasilja koja se dogode žrtvi. U 90 posto žrtva nasilja ima dvoje djece i time se pokazuje opasnost prenošenja nasilja, pa često i žrtva postaje nasilnikom.

U ovu kampanju aktivnije su se uključile i pokrajinske institucije, te je ovome okruglom stolu prisustvovala i zamjenica pokrajinskog pučkog pravobranitelja Danica Todorov,  koja je rekla kako je u pokrajini uočena blaga tendencija povećanja broja prijavljenih slučajeva nasilja, kao i kažnjenih nasilnika, iako je politika kažnjavanja nasilnika još uvijek blaga. »Ovim podacima potvrđujemo da vjerojatno raste povjerenje žrtava nasilja u sustav i uvjerenje da će im država pomoći ukoliko se obrate Centru za socijalni rad ili policiji. Također, postoji tendencija porasta blagog kažnjavanja nasilnika, ili u obliku uvjetnih kazni, novčanih, ili minimalnih kazni koje propisuju zakoni. Ujedno, povećava se i broj izricanja zaštitnih mjera. Skupština AP Vojvodine u rujnu ove godine usvojila je Strategiju za borbu protiv nasilja u obitelji i svih oblika rodno utemeljenog nasilja, te na razini pokrajine predstoji njezina primjena. Glavni nositelj realizacije ove strategije bit će Pokrajinsko tajništvo za rad, zapošljavanje i ravnopravnost spolova«, pojasnila je Danica Todorov. 

SIGURNE KUĆE: Ono što bi moglo pomoći da žrtve nasilja iziđu iz kruga nasilja jesu takozvane sigurne kuće, koje još uvijek ne postoje u dovoljnom broju. 

Kako je rekla zamjenica pokrajinskog pučkog pravobranitelja Danica Todorov, u planu je pokretanje obuke svih profesionalaca angažiranih u području zaštite od nasilja u obitelji. U planu su i kampanje osvješćivanja javnosti i povećanja osjetljivosti na problem. Također, predviđene su aktivnosti i mjere koje će se provoditi u području obrazovanja, odnosno u školama, a tu je i mjera po kojoj će svi okruzi u Vojvodini dobiti sigurne kuće, koje će se graditi isključivo za ove potrebe. 

Socijalna radnica u Centru za socijalni rad Danijela Zvekić, iznijela je ovogodišnje podatke o zastupljenosti nasilja u obitelji: »Do kraja rujna prijavljene su 64 osobe kao žrtve nasilja. Moram istaknuti kako je manji broj intervencija s izlaskom na teren Policijske uprave, nego se veći broj slučajeva rješava telefonskim putem. To su primjeri kada u obitelji nema malodobne djece ili kada sama žrtva nasilja nije u životnoj opasnosti. Od 64 slučaja nasilja, 54 žrtve su bile pripadnice ženskog, a 10 je žrtava muškog spola. Nasilje se u više od 90 posto slučajeva događa u obiteljskom okruženju.«

Najčešći oblici nasilja nad ženama su fizički, psihički, seksualni, socijalna izolacija, ekonomski i  proganjajući. Često žena nije niti svjesna svega što se oko nje događa, jer je mišljenja kako je sve to prolazna faza. Isto tako je vezano i za dijete, osobito u zanemarivanju njihovih potreba, te u ovom slučaju često sudjeluju oba roditelja. Iako se nasilniku, ukoliko je prvi put prijavljen, daju blaže kazne ili mu se daje nova šansa za zajednički život, podaci govore kako zlostavljane osobe nasilnike prijavljuju tek nakon dvadesetak zlostavljanja i rijetko napuštaju zajednicu. 

Ž. Vukov