Arhiv tekstova

Na nedavnoj proslavi 40. obljetnice Radio Subotice uzvanicima se obratila i pokrajinska tajnica za informiranje Ana Tomanova–Makanova, govoreći o mogućem rješenju problema privatizacije medija u vidu podjele vlasništva između uposlenika, grada u kojemu se medij nalazi i zainteresiranog privatnika. O najboljem budućem modelu transformacije, koji bi zadovoljio sve zainteresirane strane, trenutačno se vodi javna rasprava. Po njezinom okončanju trebalo bi mnogo toga biti jasnije i konkretnije rješeno u pogledu daljnjeg egzistiranja brojnih medijskih kuća u Vojvodini. Pokrajinska tajnica pobliže je pojasnila kompletnu proceduru pronalaženja najadekvatnijeg rješenja buduće privatizacije medija.

Na koji način se pristupilo organiziranju javne rasprave glede pronalaženja najboljeg budućeg modela medijske privatizacije?

Rješavanju problema buduće privatizacije medija pristupilo se vrlo studiozno i, u želji sagledavanja cijele stvari iz perspektive samih aktera, na adrese 45 lokalnih samouprava u Vojvodini poslano je jedno cirkularno pismo u kojem je istaknuta molba da se samoup-rave očituju o njihovom viđenju mogućeg rješenja. Na našu adresu stiglo je 39 očitovanja lokalnih samouprava, plus odgovor Grada Novoga Sada, i na osnovi zbilja velikog odaziva dobiven je reprezentativni uzorak i učinjen veliki korak prema sagledavanju aktualnog činjeničnoga stanja.

Kako će se dalje provoditi finaliziranje ovoga pokrajinskog projekta?

Svi dobiveni materijali su obrađeni i analizirani na savjetovanju organiziranom koncem prošloga mjeseca, i na osnovi njih se došlo do zajedničkoga zaključka kako je učinjen veliki korak u smjeru pronalaženja najboljeg rješenja, koje bi zadovoljilo sve involvirane strane. Provedbom temeljitog istraživanja prikupljenih podataka bit će napravljena službena informacija koja će biti upućena na razmatranje Izvršnom vijeću Vojvodine, koje ima zadaću otvoriti raspravu o ovoj temi. Nakon nje, formulirani zaključci bit će razaslani na sve relevantne adrese mjerodavnih institucija u Republici i Pokrajini, a sve u namjeri bolje izmjene i dopune postojećih medijskih zakona.

Cirkularnim pismom anketirane su sve lokalne samouprave koje imaju medije u sredinama svoga djelokruga, ali kakva je njihova stvarna obveza glede rada lokalnih medijskih kuća?

Lokalna samouprava ima obvezu informirati svoje građane i štititi interes građana u ostvarivanju njihovih prava na informiranje, osobito ako su u pitanju manjinske zajednice u pojedinim nacionalno mješovitim sredinama, što je čest slučaj na teritoriju Vojvodine. Lokalna samouprava ne može i ne smije biti osnivač medija, jer bi time izravno došlo do sukoba interesa zbog potencijalnog mogućeg miješanja u uređivačku politiku pojedinog medija - imenovanja članova upravnih i nadzornih odbora, postavljanja odgovornih urednika... Smatram da je značajno ovom prilikom istaknuti činjenicu da u proračunima lokalnih samouprava postoji posebna pozicija za ispunjenje zakonske obveze informiranja građana, o čemu govori Zakon o lokalnoj samoupravi. Niti jednim zakonom se lokalnim samoupravama ne zabranjuje financiranje ili sufinanciranje proizvodnje medijskih, programskih sadržaja. Lokalne samouprave su i do sada putem natječaja sufinancirale proizvodnju programa - kako na srpskom jeziku, tako i na jezicima nacionalnih zajednica. Ovakva praksa bi sigurno garantirala stalno sufinanciranje programskih proizvoda, čime bi se stvorila sigurnost i mehanizam zaštite, s jedne strane stečenih prava, a s druge strane bi se osigurala sigurnost medijskih sadržaja, samim tim i medija. Također, nigdje u zakonu ne stoji obveza stalnog financiranja medijskih kuća od strane lokalne samouprave u kojoj one djeluju.

Prema sagledanom stanju nakon prvih analiza nazire se model trećinske raspodjele. Kako bi po njemu trebale funkcionirati medijske kuće, koje u ovom trenutku očekuju rješenje svog budućeg egzistiranja?

Čini se kako bi trećinski sustav raspodjele između uposlenika, grada (lokalne samouprave) i zainteresirane privatne osobe (privatnik) predstavljao najbolje moguće rješenje problema privatizacije medija. Lokalne samouprave ističu želju za egzistiranjem javnog medijskog servisa u svojim sredinama, ali koji bi se istovremeno dobrim dijelom financirao na osnovu brojnih natječaja, koje tijekom godine kontinuirano raspisuje Pokrajina. Dodatno, na lokalnim samoupravama je i buduća zadaća određivanja najbolje proprocije glede postotka sudjelovanja pojedinih aktera buduće privatizacije u finalnom transformacijskom modelu. Jer nije jednaka situacija u pojedinim sredinama glede vlasničkih udjela u nekretninama, koje su u posjedu određenih medijskih kuća ili lokalne samouprave u kojima se trenutačno nalaze pojedini mediji, tu je i pitanje vrijednosti dosad uloženih sredstva i tehničke opreme. I konačno, postoji i problem glede pojedinih privatnika i njihovog »interesa« u nastavku rada medija koji su sada u njhovom posjedu, jer je bilo brojnih slučajeva da je privatnicima najvažnije doći u posjed nekretnina u kojima se medijske kuće nalaze, a za sam kontinuitet njihova programskog djelovanja, poslije, i ne mare previše.

Kakva je budućnost manjinskih pisanih glasila kojima pripada primjerice i naš tjednik? 

Glede pisanih manjinskih medija opće je poznato kako su osnivačka prava prenijeta s Pokrajine na nacionalna vijeća manjinskih nacionalnih zajednica, koje egzistiraju na teritoriju Vojvodine. Ali, poznato je kako se već 6 godina čeka na pripremu zakona koji bi posve uredio ovlasti nacionalnih vijeća, jer poznato je kako se ona u ovom trenutku brinu o kulturi svoje nacionalne zajednice, obrazovanju, uporabi jezika i djelovanju svojih medija. Kao što vam je poznato, javna glasila od pokrajinskog značaja, u prvom redu mislim na pisane medije na jezicima etničkih zajednica, također se financiraju iz proračuna AP Vojvodine. Njihovim djelovanjem zagarantirano je pravo informiranja pripadnika nacionalnih zajednica na materinjem jeziku, a istovremeno se doprinosi kvalitetnom razvijanju suživota između pripadnika različitih naroda i nacionalnih manjiskih zajednica u sredinama njihovog djelovanja te, što je iznimno važno, razvijanju multikulturalnosti na našim vojvođanskim prostorima. U tom smjeru, putem sudjelovanja na brojnim natječajima, uvijek mogu očekivati konkretnu pomoć iz Pokrajine u cilju podsticanja multikulturalnosti i interkulturalizma.

Postoji li mogućnost izuzimanja određenih medijskih kuća od modela privatizacije?

Ne. Za sve medijske kuće će vrijediti isto rješenje prema predloženom modelu raspodjele, a odgovorne osobe, koje će upravljati ovim medijima, imat će obvezu apliciranja na stalne natječaje, koje će lokalne samouprave i Pokrajina propisivati u vidu rješavanja i potpore njihova sufinanciranja proizvodnje programskih sadržaja. 

Kakav boljitak u radu možemo očekivati nakon provođenja modela privatizacije medija?

Boljitak će se, prije svega, očitovati u jačanju zdrave konkurencije, prije svega u stvaranju znatno kvalitetnijeg i boljeg programa medijskih kuća koje će biti privatizirane. Putem brojnih natječaja svi će se moći ravnopravno natjecati za potrebna dodatna sredstva, naravno, dokumentirajući opravdanost potraživanja određenih financijskih resursa. Od početka sljedeće, 2009. godine, negdje sredinom siječnja, nakon svih praznika, Pokrajina će uputiti poziv svim medijskim kućama i otvoriti novu raspravu glede utvrđivanja sustava nagrađivanja i izgrađivanja sheme za sve kategorije koje bi mogle konkurirati za pojedine nagrade. U tom smjeru bi tijekom godine bio organiziran kvalitetniji monitoring, radi preciznijeg i boljeg sagledavanja učinka pojedinih medijskih kuća i pojedinaca koji rade u njima. Veća pozornost bit će posvećena i afirmiranju stručnih ljudi, koji će se u budućnosti angažirati u radu. Oni su trenutačno pripravnici, ali će vremenom stjeći potrebno iskustvo i na najbolji način biti od izravne koristi u stvaranju kvalitetnog stručnog kadra. Sami mediji će biti znatno kvalitetniji, u njima će biti uposleni profesionalci koji će kreirati i stvarati bolji program, što je i osnovni cilj medijske budućnosti na ovim prostorima, a javni interes će biti posve zadovoljen.            g