Arhiv tekstova

Više od novina

 

Promišljanje budućeg razvoja medija hrvatskih nacionalnih manjina u Srbiji,  Mađarskoj i Austriji ne može se odvojiti od pitanja razine nacionalne svijesti Hrvata koji žive u ovim državama. Ovo bi mogao biti jedan od neslužbenih zaključaka s međunarodnog skupa, održanog u Pečuhu, predstavnika »Hrvatskog glasnika« iz Mađarske, »Hrvatskih novina« iz Austrije i »Hrvatske riječi« iz Vojvodine. 

Funkcioniranje nacionalno-manjinskih medija kao važnih poluga u očuvanju nacionalnog identiteta, s druge strane, može se promatrati samo u okviru kojeg zadaju zakoni i praksa domicilne države, zakoni i praksa matične države i formirana tijela nacionalno-manjinske samouprave. Iako su ti okviri u ovim trima zemljama danas prilično različiti, problemi triju pisanih manjinskih medija prilično su slični. Prvi je problem kako osvojiti čitatelje (u situaciji sveprisutne asimilacije), drugi – kako profilirati novine i zadovoljiti najrazličitije zahtjeve (od analitičkih tekstova do izvještavanja o nastupima amaterskih društava), a treći – kako naći optimalnu mjeru između zahtjeva novinarske profesije i zahtjeva koji dolaze iz zajednice i njenih institucija (istraživati i pisati kritički i u isto vrijeme probleme zajednice ne iznositi u javnost i pisati afirmativno). 

   Novinarima i urednicima medija i dalje ostaje balansirati između ovako različitih zahtjeva, ali uvijek uz svijest da su tiskani mediji manjina i više od medija. Jer, kako je navela urednica Hrvatskog glasnika Branka Pavić-Blažetin, tiskani mediji nacionalnih manjina ne mogu se obuhvatiti samo pojmom medij. Oni su i sredstvo očuvanja manjinskoga identiteta, čuvari jezika, prenositelji kulture, sredstvo formiranja zajednice i imaju važnu ulogu u unutarnjoj demokratskoj kontroli zajednice. Pokrenuta inicijativa suradnje hrvatskih manjinskih medija u regiji, započeta prije nekoliko mjeseci u Kotoru, trebala bi upravo iz tih razloga pomoći neometani razvoj i jačanje hrvatskih medija u ovoj regiji, a u kontekstu europskih integracija.

   O bačkim Hrvatima, ali iz znanstvenog kuta, bilo je riječi i na međunarodnom znanstvenom skupu održanom u isto vrijeme u Hrvatskoj. Osamnaest znanstvenika iz Hrvatske, Srbije i Mađarske, u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu izložili su svoje radove o identitetu bačkih Hrvata iz političkih, kulturnih, jezičnih, vjerskih i etnoloških aspekata.

Na temelju izloženih izlaganja znanstvenici su uputili i poruku cjelokupnoj javnosti, u kojoj upozoravaju na pokušaje razgradnje izvornog identiteta Hrvata toga područja i krnjenje njihovih prava te zahtijevaju poklanjanje veće pozornosti njihovom položaju u skladu s proglašenim načelima o očuvanju i razvitku nacionalnog identiteta. 

U njihovome zaključku pozivaju se odgovorne ustanove Republike Hrvatske da posvete veću brigu mjerama za zaštitu i očuvanje nacionalnog identiteta bačkih Hrvata, kroz potpunije izučavanje svih segmenata njihove prošlosti i sadašnjosti, pojačanu potporu prosvjeti i kontinuiranom informiranju o životu bačkih Hrvata.

Pogled je manjina, dakako, uvijek okrenut prema matici, ali bez sustavnog rada i suradnje institucija autohtonih Hrvata u zemljama u kojima žive svaki će apel ostati bez efekta. Upravo je stoga svaki korak učinjen prema povezivanju i zajedničkom nastupu dragocjen – kako na informativnom, tako i znanstvenom planu. Samo da sve ne ostane samo na papiru.

J. D.